bener

Dekanati, smještaj u prostoru i vremenu

Po veličini prostora koji obuhvaća (8.200 km2), nova biskupija spada među veće u Hrvatskoj, ali po broju stanovništva jedna je od manjih. Stanovnika je na tom području 1991. bilo oko 146.000, od čega je 57.920 ili 39 % bilo srpske nacionalnosti (pravoslavaca), a 56 % ili 80.380 Hrvata (katolika). Danas katolika ima, s onima prognanima iz Bosne, blizu broja iz 1991., a Srba (pravoslavaca) daleko manje nego spomenute godine. Ukupno katoličkih župa je 83, aktivnih biskupijskih svećenika 33, a redovničkih 8. U neke župe svećenici se nisu još vratili nakon progonstva 1991. jer se još nisu vratili ni vjernici.

 

Ovaj, naime, prostor povezuje hrvatski sjever s hrvatskim jugom. U interesu je Hrvatske da taj vez bude čvršći. Ovaj je prostor još u ranom srednjem vijeku bio veza između Dalmatinske Hrvatske i Slavonije i u njemu je vladao ban (Banska Hrvatska). Nisu bez temelja mzmišljanja da su počeci hrvatske države upravo ovdje (Borna je najprije "dux Guduscanorum" tj. knez Gačana, a nakon toga prelazi velebitski planinski lanac). Vjerujemo također da će se iskazati i oni koji su zbog raznih neprilika morali napustiti ovo područje, ali su srcem i dalje s njime povezani. Jednako tako vjerujemo da ćemo naići na razumijevanje katoličkog svijeta izvan Hrvatske. Na prostoru nove biskupije bila su u srednjem vijeku četiri biskupska sjedišta: Senj (oko 1150.-1969.), Krbava (1185.-1460.), Modruš (1460.-1493.) i Otočac ( 1460.-1534.). Uz to bilo je oko 20 samostana. Kao biskupsko sjedište preživio je Turke samo Senj, a u njemu su ostala i nakon Turaka dva samostana.(Iz predstavljanja biskupa Mile Bogovića)

Biskupija je inicijalno ustrojena s pet dekanata: gospićki, senjski, otočki, slunjski i ogulinski. Godine 2012. formira se od dijelova slunjskog i gospićkog dkenata novi dekanat "Udbinski" sa sjedištem na Udbini. U izbornicima ispod ovoga možete vidjeti predstavljanje dekanata sa župama. Na žalost, neki su predstavljeni temeljito, a neki s osnovnim podacima.

Karta-gs-biskupija

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.