bener

Udbina

Katolički kalendar za 2013. godinu- Križ krbavskih biskupa simbol iseljene Hrvatske

(Udbina, 17.8.2012.Z.R.) - Pod nazivom „Duhovno zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske“ Gospićko-senjska biskupija i ove je godine uoči Dana hrvatskih mučenika objavila prigodni kalendar koji je u znaku iseljene Hrvatske, pošto ove godine misno slavlje na proslavi Dana hrvatskih mučenika predslavi gradišćanski Hrvat, biskup Željezanske biskupije mons. dr. Egidije Živković.
          Naslovnica kalendara pokazuje smjerove raseljavanja Hrvatske u posljednjih 130 godina u potrazi za boljim životom. Prije toga najveći iseljenički val bio je u vrijeme ugroze od Turaka i svoje vrhunce imao je od Krbavske tragedije 1493. do pobjede pod Siskom 100 godina poslije (1593.). U to vrijeme selio se i Križ krbavskih biskupa (na slici desno) pa ga možemo uzeti kao simbol naše raseljenosti. Želimo da on, uz Crkvu hrvatskih mučenika, postane također simbol duhovne i nacionalne povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske. Ideja je niknula među Gradišćanskim Hrvatima koji čine najjaču skupinu Hrvata izvan domovine a sačuvala se iz tih vremena sve do sada.

Danas gotovo da nema zemlje u kojoj nema Hrvata iz vremena ekonomske emigracije posljednjih 130 godina. Starije raseljavanje prikazano je u kalendaru na prvih šest mjeseci, a novije u drugih šest mjeseci. Današnji demografski pokazatelji govore da je brojčano blizu domovinska i iseljena Hrvatska. Nakon Drugog svjetskog rata, uz ekonomsku emigraciju raste i politička koja će nestati uspostavom samostalne države Hrvatske. Ipak, najvažnija je činjenica, ističe autor teksta gospićko-senjski biskup Mile Bogović, gdje god su se Hrvati kao zajednica očuvali, to je bilo zahvaljujući djelovanju katoličkih svećenika. I pod tim vidom možemo reći da je križ (vjera) bio i ostao ona glavna snaga koja povezuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku.

U prvih šest mjeseci predstavljeni su Hrvati u Italiji i Vatikanu -Crkva i Zavod sv. Jeronima, u Austriji –Katedrala i biskupski dvor Željezanske biskupije, Sloveniji

-Kapucinska crkva i samostan na Tromostovju gdje se okupljaju Hrvati iz Ljubljane i okolici, Mađarska-Petrovo selo, hrvatska crkva Sv. Stjepana, kralja, Srbija (Vojvodina)- Katedrala u Subotici - duhovno središte bunjevačkih Hrvata, Crna Gora- Perast, Gospa od Škrpjela. U drugih šest mjeseci predstavljene su zemlje i kontinenti s novijom emigracijom a započinje sa Sjedinjenim američkim državama i Zgradom franjevačke tiskare i Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, u južnoj Americi predstavljen je Hrvatski centar u Buenos Airesu u Africi

Crkva Sv. Jeronima i Hrvatski pastoralni centar u Johannesburgu, u Kanadi Crkva hrvatskih mučenika u Mississaugi, u Njemačkoj Hrvatska crkva u Essenu i freska I. Dulčića ”Kraljica Hrvata“ - jedina izgrađena crkva za Hrvate u Njemačkoj te u Australiji Crkva Sv. Nikole Tavelića u Sydneyu.

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.