bener

Udbina

Udbinski dekanat ponovno osnovan

Dekretom od 26. rujna 2012. gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović osnovao je Udbinski dekanat u skladu s prijedlogom Prezbiterskog vijeća. Iz Slunjskog dekanata izdvajaju se župe Plitvice i Korenica a iz Gospićkog Borićevac, Bunić, Gračac, Lovinac, Palanka, Podlapača, Ričice, Rudopolje, Sv. Rok i Udbina. Tako će ovaj dekanat imati 12 župa u kojima trenutačno pastoralno radi 6 svećenika. Neke od spomenutih župa postoje samo formalno jer nemaju vjernika (Palanka, Bunić, Rudopolje). Ovo je zapravo oživljavanje Udbinskog dekanata koji je do Drugog svjetskog rata imao 14.976 vjernika ali su katolici protjerani ili likvidirani u tijeku rata i poraća. Formiranjem Riječko-senjske nadbiskupije 1969. ovaj je dekanat dokinut i pripojen Gospićkom. U župe Gračac, Korenicu, Udbinu i Borićevac-Lapac doselili su nakon 1995. protjerani katolici iz Bosne koji su ovdje našli mjesto pod suncem. Dodatni razlog osnivanju dekanata je crkva hrvatskih mučenika na Udbini koja postaje hodočasničko mjesto. Izdvajanjem župa Plitvice i Korenica iz Slunjskog dekanata ovaj se dekanat smanjuje pa u njemu ostaje 9 župa sa šestoricom svećenika: Blagaj, Cvitović, Cetingrad, Lađevac, Slunj, Rakovica, Drežnik, Vaganac i Zavalje. Ovim Gospićko-senjska biskupija sada ima šest dekanata.  

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.