bener

Udbina

Hodočašće Otočkoga dekanata na Udbinu 2016.

ot hod udb(Otočac, 21.2.2016.) - U redoslijedu korizmenih hodočašća svih dekanata Gospićko-senjske biskupije na Udbinu, u drugu korizmenu nedjelju, 21. veljače, tradicionalno se u svetištu i crkvi Hrvatskih mučenika okupilo dvjestotinjak vjernika župa Otočkoga dekanata, predvođenih devetoricom svojih župnika i dekanom mons. Tomislavom Šporčićem. Prije dolaska na Udbinu hodočasnici su u otočkoj crkvi Presvetoga Trojstva sudjelovali u pokorničkom bogoslužju koje je vodio kompoljski župnik don Anđelko Kaćunko, nakon čega su mnogi, a poglavito veliki broj krizmanika, pristupili sakramentu pomirenja. Potom su svi hodočasnici na obližnjoj Fortici obavili pobožnost Križnoga puta, koju su vodili župnik Sinca vlč. Stanko Smiljanić i vlč. Mario Vazgeč, župnik Kutereva i Krasna, a zatim su autobusima krenuli prema Udbini.

Prije početka koncelebriranoga misnog slavlja u CHM, koje je u 17,00 sati predvodio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, a pridružili su se također udbinski župnik i sužupnik mons. Tomislav Rogić i vlč. Jure Tutek, sve je najprije pozdravio mons. Rogić, a potom je mons. Šporčić prikazao brojčano i pastoralno stanje u Otočkom dekanatu.

U prigodnoj propovijedi mons. Bogović je najprije podsjetio na početke i na razloge petogodišnjih hodočašćenja biskupijskih dekanata na Udbinu, gdje su, nakon što je to učinjeno na treću nedjelju Došašća na gospićkoj katedrali, također otvorena "Vrata milosrđa", kroz koja su hodočasnici ušli u svetište. U otočkom pak dekanatu su dvoja Vrata milosrđa - na otočkoj župnoj crkvi ter na Svetištu Gospe od Krasna. A nakon što je Crkva hrvatskih mučenika posvećena, naglasio je biskup, također se korizmenim hodočašćima želi "javno izraziti zahvalnost i poštovanje svima onima koji su u daljoj i bližoj prošlosti u časovima najveće patnje prikazali svoj život za one koji ostaju i koji će nakon njih doći. Njihov izlazak iz ovoga svijeta bio je bolan, ali pobjedonosan."

Zatim je biskup, na temelju nedjeljnog evanđelja, koje govori o Isusovu preobraženju i o njegovu bolnom izlasku koji će se uskoro dogoditi, istaknuo da su Mojsije i Ilija s Isusom u času preobraženja zapravo razgovarali o najvažnijoj temi u povijesti ljudskog spasenja. Podsjetivši na čudesan događaj u Kani, gdje Isus reče da "još nije došao njegov čas", mons. Bogović je naglasio da ni Preobraženje Isusovo nije bilo "njegov čas", nego je to trenutak "kada će on svojom patnjom, svojom krvlju, kao čovjek prodrijeti u nebesa, otvoriti vrata punog zajedništva s Bogom i Mojsiju i Iliji". A to su i oni čekali ter su "o tome bolnom izlasku iz ovoga svijeta" razgovarali s Isusom.
Nažalost, nakon toga Isusova "časa" nisu svi prihvatili Očev projekt spasenja ljudskoga, naglasio je biskup i nastavio kako će i dalje biti mržnje i neprijateljstva u svijetu pa čak i "papa Franjo često govori o znakovima Trećeg svjetskog rata. Nije to ispušteno ni u izjavi sa susreta s patrijarhom Kirilom. Za njega su znakovi rata međusobno osuđivanje i rješavanje sukoba silom. Vrijeme osuđivanja je ratno stanje. Tada se šire laž i mržnja na one 'tamo'. Krivnja se redovito vidi na 'onoj' strani. Mržnja i neprijateljstvo sužavaju vidik na ono što ne valja tako da se ništa drugo i ne vidi. U ratu se puca, baca bombe 'na onu stranu' bez znanja koga to može pogoditi, krivca ili nevinoga čovjeka. Zato je rat dodatno nešto strašno." Međutim, istaknuo je biskup Bogović, "i u miru nastaju stanja u kojima neki smatraju da je važno napadati drugu stranu, kada se podijeli društvo na 'mi i oni'. Taj opasni zadah osjećamo itekako i u Hrvatskoj. Osjećamo i mi 'ispružen prst i besjedu bezbožnu' (Iz 58, 9), kako sam rekao na dan uspostave biskupije."
No, kako kaže Sv. Jakov, "milosrđe likuje nad sudom", tj. ono se smije sudu (Jak 2,13), nastavio je mons. Bogović, podsjetivši kako je čovjek sklon tražiti načina kako će kazniti onoga koji ga je iznevjerio i izdao, i koji je nakon primanja uzvišenih darova odbacio i prezreo darovatelja. Ali "Bog bogat milosrđem" drukčije se ponio. "On je nakon pronevjere tražio najbolji način kako bi toga palog čovjeka spasio, kako bi ga zagrlio svojom ljubavlju, kako bi ga stavio na svoja ramena i izvukao iz opasnosti u koju je upao. To želi poručiti i slika-logo na vratima CHM. Božja je strategija – tražiti način spašavanja, a ne kažnjavanja. Projekt spašavanja čovjeka zove se Isus Krist. Zar nije 'Bog bogat milosrđem' našao dobro rješenje nakon čovjekovog grijeha? Po tom projektu se može spasiti i grješnica uhvaćena u preljubu, i razbojnik na križu. Nijedan grješnik nije isključen", osim onih koji sami sebe isključuju, zaključio je biskup i na kraju propovijedi zahvalio udbinskim svećenicima na srdačnom primanju hodočasnika, kao i svećenicima Otočkoga dekanata za marljiv pastoralni rad sa svojim vjernicima.

Nakon misnoga slavlja, koje su pjevanjem animirali pjevači iz više župa pod vodstvom s. Ljubomire Lešić i prof. Branke Bernardi za orguljama, mons. Rogić je hodočasnicima detaljno objasnio sadržaj velikoga kamenog reljefa Slava hrvatskih mučenika u svetištu CHM, a potom je u pastoralnoj dvorani kratko prikazao postupak montaže toga reljefa. Potom je dekan Šporčić hodočasnike detaljno upoznao sa svim župama Otočkoga dekanata i to kroz video projekciju koju je, s fotografijama Ivana Bižanovića, pripremila Mateja Posavi. Nakon okrjepe i osvježenja kojim su ljubazni domaćini počastili hodočasnike, vjernici Otočkoga dekanata su se vratili svojim domovima radosni i duhovno osnaženi za nastavak svjedočenja u Godini milosrđa.

ot hod udb1

Tags: korizma, hodoašće, Otočac

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.