bener

Gospić

Održan Festival slavne povijesti Ličke pukovnije

Festival1(Gospić, 17.3.2017.) – U petak, 17. ožujka, u Osnovnoj školi dr. Jure Turića u Gospiću održan je Festival slavne povijesti Ličke pukovnije. Festival su organizirali Hrvatski institut za povijest i Osnovna škola dr. Jure Turića u Gospiću u suradnji s povijesnom postrojbom Gospićkom gardom – Vukovima. U 11 sati otvorenju Festivala i predavanjima prisustvovali su učenici viših razreda i djelatnici škole, gosti i uzvanici iz društvenih institucija s područja Gospića i Ličko-senjske županije, kao i gospićko-senjski biskup u miru i povjesničar, mons. dr. sc. Mile Bogović te gospićki župnik i dekan, mons. Mile Čančar. Na početku je prisutne u ime organizatora i kao domaćin pozdravio ravnatelj škole, Ivica Radošević.

Nakon pozdravnih riječi, prvo predavanje održao je dr. sc. Alexander Buczynski na temu: „Ratni podvizi Ličke pukovnije za vrijeme Marije Terezije – Gdje su i kako ratovali Ličani u drugoj polovici 18. stoljeća i na koji su način promijenili način ratovanja?“ Dr. sc. Vedran Klaužer govorio je o primaljama u Ličkoj pukovniji i njihovoj karijeri koju su mogle ostvariti u službi vojne uprave. Doktorand Juraj Balić predstavio je ukratko, kako su opisani i prikazani Ličani, tj. lički krajišnici, u stranim (njemačkim i britanskim) novinama i putopisima. Spomenuo je i osvrt cara Josipa II. na njegov prolazak kroz Liku i dolazak u Gospić. Nakon ovih triju znanstveno-popularnih predavanja uslijedila je kratka rasprava. Program je nastavljen radionicom za sve zainteresirane, s temom „Arhivska građa, njemačka paleografija i genealoška istraživanja – Kako trebamo čitati njemačke spise želimo li pronaći svoje davne pretke i što sve možemo saznati iz vojnih popisa Ličke pukovnije?“ Program je završio povijesnim kvizom u kojem su učenici podijeljeni u pet ekipa, mogli provjeriti znanje iz svega što su naučili tijekom predavanja i radionice. Na kraju, svim sudionicima kviza podijeljene su medalje.

Lička pukovnija osnovana 1746. godine, obuhvaćala je, naime, područje koje je prema crkveno-teritorijalnoj podjeli uglavnom, tada pripadalo Ličko-krbavskom arhiđakonatu, odnosno Senjsko-modruškoj ili Krbavskoj biskupiji. Tijekom postojanja Ličke pukovnije na tom području osnovano je gotovo desetak novih župa. Danas je to područje u sastavu Gospićko-senjske biskupije, odnosno Gospićkog i Udbinskog dekanata.

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.