bener

Susret stradalnika Domovinskog rata

Stradalnici domovinskog rata na KrasnomKrasno, 12. kolovoza 2007. U svetištu Gospe od Krasna održan je 12. kolovoza 2007. susret stradalnika Domovinskog rata Gospićko-senjske biskupije. Na Krasnu se okupilo oko sedamdeset predstavnika različitih udruga iz Slunja, Ogulina, Otočca, Senja. Nakon molitve u svetištu slijedio je predavanje fra Stjepana Bergovca, križni put te misa koju je predvodio nadbiskup Devčić, a propovijedao je nadbiskup Prenđa. (Z. R.)


Krasno- križni put Stradalnike je na početku u ime biskupa Mile Bogovića pozdravili generalni vikar Gospićko-senjske biskupije mons. mr. Tomislav šporčić i tajnik biskupa mr. fra. Draženko Tomić. Predavanje za nazočne predstavnike udruga udovica i roditelja poginulih hrvatskih branitelja kao i branitelja domovinskog rata na temu "Živjeti posljedice rata" održao je kapucin iz samostana u Karlobagu Stjepan Bergovec. Bergovec je kao višegodišnji vojni kapelan u vojnoj postrojbi iz Zagrebačke Dubrave i kao duhovnik na resocijalizaciji amputiranih u Kliničkoj bolnici Dubrava stekao veliko iskustvo u radu s braniteljima a posebno s osobama na koje je rat ostavio teže posljedice. Iznijevši niz potresnih svjedočanstava, o. Stjepan savjetovao je članovima braniteljskih udruga kako pomoći braniteljima i invalidima u njihovu što normalnijem uključivanju u život. "Po boli je čovjek čovjeku brat, a bolest međusobno zbližava ljude", poručio je o. Stjepan te posebno naveo potrebu slušanja nekadašnjih branitelja za koje obitelj mora imati vremena, jer ako ih neće saslušati najbliži, onda će to uraditi njihovi suborci u gostionicama. Važno je i ne negirati njihovu ulogu u stvaranju države. Bergovec je zatim odgovorio na nekoliko pitanja.

Krasno - misa sa stradalnicima U nastavku je pod vodstvom fra Draženka Tomića održana pobožnost križnog puta a zatim i misa u crkvi Gospe od Krasna. Misu je predslavio riječki nadbiskup Ivan Devčić, propovijedao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a koncelebriralo je još devet svećenika. "Bol i patnja nas najviše ujedinjuju u Božjoj ljubavi koja se očituje u euharistiji", poručio je na početku generalni vikar Gospićko-senjske biskupije Tomislav šporčić, pozdravivši sve uime biskupa Bogovića, dok se predvodnik slavlja nadbiskup Devčić podsjetio blagdana Velike Gospe godine 1991., kada su počeli stizati prvi prognanici. Nadbiskup Prenđa u homiliji punoj nade i optimizma poručio je stradalnicima da Bog daje spas pravednicima, a propast nepravednima. "Koliko god trpite, znajte da je Bog s vama i na vašoj strani. Oni koji su pravednici, prinijeli su trajne žrtve a prikazali ste ih za velike ciljeve i niste trpjeli uzalud", poručio je nadbiskup Prenđa te uputio na potrebu da se Mariji kažu sve svoje patnje i patnje najbližih te taj govor pretvore u slušanje Božje riječi.Mons. šporčić na kraju je izrazio zadovoljstvo vrlo korisnim susretom stradalnika biskupije, drugim po redu, koji bi trebao postati tradicionalnim uoči Velike Gospe.

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.