bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Otvaranje vrata Godine milosrđa

Otvaranje vrataPapa Franjo je 8. prosinca vodio obred otvaranja vrata za izvanrednu jubilarnu Godini milosrđa. U našoj Katedrali taj obred će biti 13. prosinca 2015., na treću nedjelju Došašća. Program počinje u 10,00 sati ispred crkve Sv. Ivana Nepomuka. Nakon uvodnog obreda slijedi procesija ulicama našega grada prema Katedrali. Uz pjesmu i molitvu ide se u procesiji do katedralnih vrata, gdje će biti otvaranje vrata, te daljnji obredi i sveta misa koju predvodi gospićko-senjski biskup M. Bogović.

Nakon obreda predstavnici iz svih dekanata ponijet će u svoje dekanate zastave s logom Krista koji pomaže izranjenom čovjeku (svakom čovjeku) i s geslom za Godinu milosrđa "Budite milosrdni poput Oca". Taj dan je ujedno i nedjelja Caritasa, kada Caritas daruje najpotrebitije u našoj biskupiji. Kako je to već ustaljena praksa mnoge obitelji će dobiti pomoć u hrani i drugim potrebama, a 10 obitelji će primiti i novčanu pomoć. Otvaranje vrata u Godini milosrđa u ostalim dekanatima bit će prema sljedećem rasporedu: u Senju na 4. nedjelju Došašća u 10.30; okupljanje na Artu, u Slunju 26. prosinca u 11.00 sati, u Ogulinu 26. prosinca u 18.00 sati, u Otočcu 27. prosinca u 11.00 sati, u Udbini 31. prosinca u 17.00 sati.

Tags: Gospić, Godina milosrđa

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.