bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Svečano otvorena vrata milosrđa u Senju

senj milosrde2Senj, 20. 12. 2015. - Na četvrtu nedjelju Došašća 20. prosinca 2015. godine biskup mons. dr. Mile Bogović u Senju je svečano otvorio Vrata milosrđa u nazočnosti brojnih vjernika i suslavlju župnika Senja dr. Richarda Pavlića, župnog vikara vlč. Nikole Prše i kapucina iz Karlobaga fra Ante Kukavice te kandidata za đakonat Mišela Grgurića a uz asistenciju bogoslova Josipa Tomljanovića i ministranata. Obred otvaranja Svetih vrata započeo je ispred zavjetne crkve Sv. Marije od Arta. Nakon molitve uz liturgijsko pjevanje krenula je procesija do vrata senjske katedrale, na početku procesije križ, ministranti sa svijećama, iza njih uzdignut evanđelistar nosio je Mišel Grgurić kandidat za đakonat, zatim Biskup i svećenici, barjak s logom i geslom Jubileja milosrđa, pjevači i vjernici. Tijekom procesije Katedralni zbor sv. Cecilije pod ravnanjem Ivana Prpića predvodio je pjevanje prikladnih pjesama i psalama ulicama grada do svečano ukrašenih vrata katedrale koja Biskup otvara i uzima evanđelistar kojeg uzdignutog pronosi kroz katedralu, slijede ga vjernici, zatim evanđelistar stavlja na oltar, nakon čega započinje svečano misno slavlje.

Na početku svoje propovijedi Biskup je kazao, danas smo zajedno došli u katedralu na svetu misu i započeli Svetu godinu koju je proglasio i otvorio papa Franjo, a koja će završiti na blagdan Krista Kralja iduće godine. Idući od Arta do katedrale vodila nas je pjesma Mariji ( Evanđeoski Marijin hvalospjev "Veliča"), koja veliča Gospodina i klikće duh njezin u Bogu, jer je posvećena dušom i duhom Ocu i Sinu. Marija hvalospjevom "Veliča" Boga cijelim svojim bićem, poučava na davanje hvale i zahvalnosti u svemu, gdje je Božja prisutnost. Bog je milosrdan i vjeran, a Božja snaga i događaj spasenja očituje se kroz Kristov dolazak kao oslobođenje i nada, sve to pjeva Marija u svojoj duši. U ovo naše vrijeme Marijin hvalospjev pokazuje put i daje rast u vjeri, nadi i ljubavi, da shvatimo što je Božja riječ u našem životu koja potiče na međusobnu milosrdnu ljubav poput očeve i majčine koja je vrhunac ljubavi.

Biskup se osvrnuo i na senjsku povijest i milosrdno lice grada Senja za one koji su tijekom povijesti dolazili kroz vrata grada s kopnene ili morske strane, grad Senj im je pokazao svoje milosrdno lice kako za one koji su dolazili s Vratnika na trg Cilnicu - cilj putovanja, na kojem se nalazila crkva Sv. Duha, uz koju se u dokumentima spominje tipična institucija srednjovjekovnih gradova dom za starce i gradsko sirotište (gostinjac, hospicij) te prenoćište i sklonište za putnike i hodočasnike, milosrdno lice Senja dočekalo ih je poput oca, i tu u katedrali imamo renesansni reljef Sv. Trojstva iz negdašnje crkve Sv. Duha sliku prijestolja Oca i Sina, u Očevom krilu se nalazi Sin kojeg je zaštitnički obujmio to je slika i simbol Očeve ljubavi i milosti, na prijestolju je i najstarija varijanta hrvatskog državnog grba.

Za one koji su dolazili s morske strane uz vrata grada dočekala ih crkva Sv. Nikole i bratovština Svete krunice koja promiče djela dobrote, ljubavi i milosti prema bližnjemu i to je milosrdno lice grada Senja. Iz crkve Sv. Nikole ovdje u katedrali imamo oltar Gospe Žalosne i njezino milosrdno lice na kojem se vidi sva dramatika Marijine žalosti, bola, očaja i tuge nad izmučenim i umrlim Sinom. Nastavljajući propovijed kazao je kako je Božje milosrđe u središtu Svete godine, zapitajmo se hoćemo li u ovoj Godini milosrđa živjeti međusobnu milosrdnu ljubav i biti milosrdniji u svjetlu Božjih riječi „Budite milosrdni kao što je Otac milosrdan“. U životu se ne postižu velike stvari na preskok nego polaganim rastom, na putu ne možemo preskočiti došašće i odmah pjevati Kyrie eleison i doživjeti radost Uskrsa ako nismo prošli kroz korizmu. Ova godina otvara nam Svetu godinu milosrđa da kroz nju porastemo u krepostima koje nam Bog daje, završimo s pitanjem, hoću li ja nakon putovanja do blagdana Krista Kralja iduće godine biti milosrdniji?

Na početaku izvanredne Jubilejske svete godine, Godine milosrđa za Gospićko-senjsku biskupiju Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović otvorio je Sveta vrata u katedralnoj crkvi u Gospiću na treću nedjelju Došašća 13. 12. 2015. godine. Nakon Gospića uslijedilo je otvaranje Svetih vrata u Godini milosrđa i u drugim crkvama - sjedištima dekanata u Biskupiji (Senj, 20. prosinca, Slunj i Ogulin, 26. prosinca, Otočac 27. prosinca, i Udbina 31. prosinca), vjernici će prilikom prolaska kroz otvorena Sveta vrata milosrđa dobiti jubilejske oproste.

KLIK NA FOTOGRAFIJU ISPOD ZA PREGLED WEB_GALERIJE

senj milosrde

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.