bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Tribina Svehrvatski grob i Hrvatski križni put

Tribina Gospic(Gospić, 3.5.2'17.) - U prostorijama biskupijskog Karitasa mons. Mile Bogović, biskup u miru, održao tribina na temu: Svehrvatski grob i Hrvatski križni put. Predavač je istaknuo da je dolično pokapanje pokojnika uvijek bila ne samo kršćanska nego i civilizacijska obveza. Pred hrvatskim društvom nalazi se ta obveza prema brojnim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća koji takav ukop nisu imali i njihovi posmrtni ostaci nalaze se zatrpani u raznim jarcima, jamama, rovovima, rudnicima i sl. S time u vezi sve više se nameće pitanje kamo s ostacima neidentificiranih žrtava toga vremena. Dok se to ne riješi, ne može se ni krenuti u iskapanja u velikim masovnim grobištima. On predlaže da se na Krbavskom polju, podno Crkve hrvatskih mučenika, izgradi za to Svehrvatski grob.

Iz aktualne Vlade pokazali su zanimanje za taj prijedlog, a već otprije ga je podržala Komisija za hrvatski martirologij. Svoju podršku dalo je u dva navrata i Hrvatskom žrtvoslovno društvo. Ive Vukić je već napravio prijedlog kako bi taj grob izgledao, a općinske vlasti u Udbini za to imaju prostor na raspolaganju.
U drugom dijelu Bogović je iznio prijedlog da se paralelno radi na Hrvatskom križnom putu na kojem bi bile tri ključne postaje: Bleiburg (Isusa osuđuju na smrt), Vukovar (Isus pada pod križem) i Krbavsko polje (Isusa polažu u grob). Ta tri lokaliteta nalaze se i na oltarnom reljefu u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Pored toga svaka biskupija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini imala bi svoju postaju za godišnje (i češće) okupljanje.
Na pitanje što s grobištima stradalih partizana i pravoslavaca, Bogović je rekao da svi u Hrvatskoj, pa i oni koji su se borili protiv nje, imaju pravo na grob i obilježje na njemu. Dodao je da se grobove u kojima su žrtve ustaša, njemačke i talijanske vojske moglo slobodno uređivati nakon 1945. i za pretpostaviti je da su ta grobišta uređena po željama vlasti i rodbine. Tu je problem što se gotovo redovito u tim slučajevima nije išlo na pojedinačnu ekshumaciju i pokapanje. U mnogo slučajeva to je rađeno planski da se može kasnije bez ograničenja umnažati broj žrtava. To se posebno odnosi na logore Jasenovac i Jadovno. Otuda i onaj otpor nastojanjima da se istraži istina o takvim grobištima (logorima) i da se svaki takav korak proglašava nedopustivom revizijom povijesti; nikakvi dokazi ne bi smjeli postaviti u pitanje zaključke koji su doneseni bez dokaza. Hoće se poručiti da treba i dalje vjerovati pričama tipa one Branka Ćopića o komesaru koji je govorio da nema Boga jer je tako došlo iz štaba.
Na tribini je bio nazočan biskup ordinarij mons. Zdenko Križić, gospićki kler i brojni vjernici. Mjesečnu tribinu Angelus vodi biskupijski kancelar Marinko Miličević.

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.