bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Studenti splitskog KBF-a u posjeti Gospićko-senjskoj biskupiji

splitski kbf 3(Gospić, 12.5.2017.) - Studenti treće godine Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu sa svojim nastavnikom dr. Edvardom Pundom, u sklopu kolegija „Crkva Kristova", posjetili su 12. svibnja Gospićko-senjsku biskupiju. Tradicija je to koja već dugi niz godina traje na KBF-u u Splitu, a cilj je da studenti upoznaju jednu mjesnu Crkvu u Hrvatskoj i „iz prve ruke" vide kako pojedina biskupija živi svoje biti-Crkva. Studijsko putovanje počelo je misom u kapeli fakulteta. U Gospićko-senjskoj biskupiji dočekao ih je biskup Zdenko Križić sa svojim tajnikom vlč. Mišelom Grgurićem i kancelarom vlč. Marinkom Miličevićem.

Studenti su se predstavili biskupu koji im je zatim predstavio svoju biskupiju, koja ima 86 župa koje su brojčano male, a mali je i broj svećenika, tako da mnogi pastoralno djeluju u više župa ili imaju više službi. I u redovničkim zajednicama prisutna je oskudica zvanja i mnogi su samostani zatvoreni. Dvojica franjevca splitske provincije Presvetog Otkupitelja djeluju na župi u Gračacu, a dvojica franjevca hercegovačke provincije u Ogulinu. U Plitvicama su trojica salezijanaca. Dvije župe pripadaju dvojici franjevaca iz Hercegovine, a jedan je iz Bosanske provincije i on je odgovoran za tri župe. Kapucini djeluju u Karlobagu gdje imaju i svoj samostan. Na taj način uspijeva se pokriti djelovanje po župama. U biskupiji djeluju i redovnice, uglavnom iz družbe Srca Isusova sa sjedištem u Rijeci. Što se tiče duhovnih zvanja, biskupija ima šestoricu bogoslova i trojicu sjemeništarca, a ove godine očekuju jedno svećeničko ređenje.
Nakon izlaganja biskup je odgovarao na pitanja studenata. Na pitanje o vlastitom iskustvu svećeništva, ali i redovništva te kako je počeo živjeti biskupsku službu, mons. Križić rekao je da je „počeo od nule". „Nisam znao što trebam raditi. Nisam poznavao svećenike ni biskupiju. Ali, uz pomoć i zahvaljujući svećenicima i umirovljenom biskupu Mili Bogoviću, snašao sam se. Ako želiš biti u zajednici, moraš biti otvoren slušanju drugih. Nisu dekreti ti s kojima se sve rješava. Potreban je dijalog." Na pitanje o duhovnosti koja je temelj njega kao biskupa i kao redovnika, biskup odgovara: „Duhovnost je: Ili ćeš živjeti ili nećeš. A Evanđelje je temelj svake duhovnosti. Duhovnost koju sam stekao kao redovnik nosim i sada, ali na drugačiji način. Jer, zahtjevi su sada drugačiji." Na pitanje o pastoralu mladih u biskupiji, na biskup je odgovorio da se s mladima radi, premda ih nema puno. Najsvježiji primjer je Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru na kojem je sudjelovalo oko petsto mladih iz Gospićko-senjske biskupije. Također se redovito održavaju duhovne obnove za mlade na Plitvicama i u Baškim Oštarijama. Imajuću u vidu manjak personala, biskup ističe da se s mladima radi svim snagama, onoliko koliko se može. O Caritasu u biskupiji rekao je da je usmjeren pomaganju obitelji i slabije imućnih studenata novčano. Daje se financijski da se mogu pokriti osnovni troškovi za život. U tom pogledu Caritas je aktivan jer biskupija izdvaja prilično sredstava za potrebite. Pastoral obitelji također nije zanemaren. U Otočcu postoji Institut odgoja u vjeri koji je namijenjen pastoralu obiteljskih zajednica. Nema nekih većih centara jer za to nema ni mogućnosti.
Završni dio susreta s biskupom bio je govor o svećeničkoj formaciji. Biskup ističe da vjera i duhovnost župe ovise o vjeri i duhovnosti svećenika. Zato smatra da je svećenička formacija najvažnija. Jer, ako svećenik ne funkcionira dobro, vjera naroda pada. Iznio je tu primjer svećenika Zaharije koji ulazi u svetište i ima viđenje. Budući da nije povjerovao u ono što viđenje poručuje, ostaje nijem i narod ne može dobiti blagoslov. Tako je sa svakim svećenikom čija je vjera oslabila, rekao je biskup Križić. Studentima je izložio i svoju želju da u biskupiji osnuje samostan klauzurnih karmelićanki.
Studenti su se zatim s biskupom uputili prema mjesnom groblju gdje je kapelica Sv. Marije Magdalene, zaštitnice grada Gospića, kao i grob mučenice za vjeru s. Žarke Ivasić, milosrdnice sv. Vinka Paulskoga, koja je bila optuživana da pomaže ustašama i četnicima te bila strijeljana uza zid kapelice. Gospićani se i danas mole na njenu grobu i traže zagovor.
Potom su se studenti uputili prema Ličkom Osiku u župu sv. Josipa gdje je župnik Luka Blažević sa svojim suradnicima pripremio svečani ručak. Uz pjesmu i radosno druženje grupa je provela dio popodneva u tom mjestu koje ima oko tri tisuće vjernika i aktivan pastoralni život. Nakon okrepe uputili su se prema Udbini, svetištu i crkvi posvećenoj hrvatskim mučenicima. Dočekao ih je upravitelj svetišta vlč. Josip Šimatović i uputio u povijest Udbine i svih povijesnih događaja na tom području. Putovanje je završilo zajedničkom večerom uz pjesmu i razgovor.

splitski kbf 1

splitski kbf 2

Tags: povijest, Gospićko-senjska, svećenik, Split, KBF

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.