bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Slavlje svetkovine Velike Gospe na Krasnom

krasno velika gospa 17(Krasno, 15.8.2017.) - Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić predvodio je slavlje svetkovine Uznesenja BDM u središnjem marijanskom svetištu Gospićko-senjske biskupije u Krasnu. Koncelebriralo je još 11 svećenika Gospićko-senjske biskupije i gostiju. Blagdanu Marijina uznesenja na nebo nazočilo je oko pet tisuća vjernika među kojima brojnih hodočasnika koji su za susret s Gospom prepješačili i preko 100 kilometara da bi došli u ovo Marijino svetište u srcu Velebita. Nakon uvodnog pozdrava upravitelja svetišta vlč. Marija Vazgeča i predsjednika odbora za proslavu mons. Tomislava Šporčića, biskup Križić je poručio da danas pred Mariju stavimo sve svoje želje, strahove i potrebe ali i zahvalnost kao najbolju preporuku.

"Zašto je do ostvarenja ljudskog života patnja neophodna, zašto nitko bez križa ne može biti Kristov učenik?"- zapitao se na početku biskup Križić, te svojom je homilijom brojnim vjernicima progovorio o Marijinu trpljenju i značaju trpljenja i patnje u životu vjernika. Vjernici često teško razabiru logiku patnje pogotovo što u praksi često grješnici žive bolje od vjernika te se pitaju isplati li se biti vjeran Bogu? Čovjek je naime oduvijek imao problema s prihvaćanjem patnje kao prokletstva i Božje kazne. Isus i Marija svojim životima i patnjom demantirali su ovakva zaključivanja. U tom smislu Bog je najbolji pedagog koji osobu polagano priprema za patnju dajući joj osobnu snagu, pa je tako i Marija bila pripremana za svoje poslanje Bogorodice. Najviše volimo ono što smo ostvarili uz veliku muku i patnju. Marija nije Bogu prinijela samo Isusa već i sebe, a najveća joj je patnja bila gledati muke svoga sina. Pri tome joj je vjera bila najveći oslonac. Na vrhuncu svoje patnje Marija je dobila novo poslanje, postala je Majka Crkve.

Proživljena patnja često kasnije pokaže puno dragocjenosti. I Isus je slao svoje učenike ljudima patnje da imaju kome reći da im je teško. Ljudi patnje imaju potrebu govoriti o svojim mukama, no u tom govorenju ne treba pretjerivati jer dolazi do banalizacije i razvodnjavanja. Razgovarajmo i meditirajmo sa svojom patnjom i dostojanstveno življenje patnje obogaćuje život. Patnja nam pomaže u izgradnji duhovnosti bića, srca i osjećaja za Boga i ljude. Patnja nam postavlja pitanja, što je u životu važno? Ona je granična situacija i tjera na radikalne odluke kao i radikalne razgovore s Bogom. Mnogi su Boga otkrili upravo u patnji, a Isusovim dolaskom patnja je osmišljena. Konačno, u patnji nas Bog nikada neće napustit, zaključio je biskup Križić svoju homiliju citirajući pjesmu Đure Sudete.

Pjevanjem je svečanost liturgiji dao združeni zbor pod ravnanjem Ivana Prpića Špike i uz orguljsku pratnju sjemeništarca Kristijana Pajdakovića. Na kraju mise generalni vikar Gospićko-senjske biskupije u ime Odbora za proslavu Velike Gospe na Krasnu mons. mr. Tomislav Šporčić je podsjetio na pastoralni plan biskupije koji je bio u znaku „Otajstva ljudske patnje“ te najavio od blagdana Krista Kralja novu pastoralnu temu „O obitelji“. Istaknuo je brojne hodočasnike koji su došli u svetište, od Gospića, Otočca i Senja a posebno one iz riječke župe Sv. Mateja sa Viškova koji su 13 puta hodočastili na Krasno udaljenost od 130 km i koji su biskupu poklonili majicu s logom hodočašća, kao i pripadnike Udruge specijalne policije Ajkule iz Rijeke koji su na 8. godinu hodočašća preko Velebita u dužini od 250 km i koji su prinijeli svetištu i biskupu Križiću zavjetnu svijeću. Mons. Šporčić je na kraju blagoslovio sve nabožne predmete. Misi su nazočili i najviši predstavnici Policijske uprave Ličko-senjske na čelu s načelnikom Antom Podnarom.
Popodnevnu misu u 16 sati predslavio je ovogodišnji mladomisnik biskupije Pero Jurčević.

krasno v g biskup krizic

Tags: Krasno, Velika Gospa, Gospa od Krasna

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.