bener

Katehetski ured Gospićko-senjske biskupije

Godišnji susret prosvjetnih i odgojnih djelatnika

baške oštarije prosvjetari(Baške Oštarije, 23.4.2016.) - Katehetski ured naše biskupije već godinama organizira, jedne subote u uskrsnom vremenu, druženje s prosvjetnim i odgojnim djelatnicima uz prigodna predavanja, svetu misu i zajedničko druženje uz ručak. Prvi puta ove godine ovaj susret je bio u Pastoralnom centru Baške Oštarije. Gost predavač bila je izv. prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić s KBF-a u Zagrebu. Druženje je započelo oko 10 sati molitveno-meditativnom prezentacijom, a nakon toga sa stručnim, pedagoškim, predavanjem: Odnos - temeljno polazište u odgojno-obrazovnom procesu, a nakon kraće pauze i drugo predavanje: Milosrđe - temeljni kriteriji vjerodostojnosti kršćanskog (odgojnog) djelovanja. Predavačica je jako dobro "pogodila žicu" nazočnih, i svojim kraćim predavanjima izazvala vrlo burnu diskusiju- razgovor, tako da je na kraju dana satnica prekoračena za oko sat vremena, što nikome nije smetalo.

Odnos - temeljno polazište u odgojno-obrazovnom procesu. Mnogima nam se provlači pitanje što je temeljno poslanje škole? Nekada je škola bila glavni izvor informacija, a učitelj jedna od poštovanijih osoba. Danas je situacija takva da se pomoću interneta informacije za nekoliko sekundi vrlo precizno sortiraju ispred očiju tražitelja, nude ih časopisi i danas lakše dostupna knjiga. Sada je zadaća da učenike naučimo služiti se informacijama, razlučivati bitne od nebitnih, kvalitene od nekvalitetnih i sl. Poštivanje učitelja danas ovisi o odnosu. Sve je u tome, i kako tema kaže, temeljno polazište za kvalitetan odgojno-obrazovni rad u novim okolnostima gdje na školu spada veći dio odgoja koji je do sada bio na obitelji. Obitelji su prezauzete, vrijeme je isprogramirano obavezama i roditelja i djece. Tako da sada u novim odnosima škola treba postati mjesto susreta, prihvaćanja i zajedništva. Odgoj i obrazovanje su puno više od pripremanja mladih osoba za tržište rada. Zapravo, odgoj je proces očovječenja, stalan i neprekidan. Kvaliteni čovječni odnosi su u krizi, danas u eri visoko razvijene i svima dostupne tehnologije, a glavna karakteristika je virtualnost nauštrb realnosti. Prisjetimo se samo koliko učenici, s kojima radimo, imaju "fejs" prijatelja, stotine, pa i nekoliko tisuća. upitajte ih koliko od tih stvarno susreću i dobit će te odgovor manje od deset. Nužno je početi razmišljati o načinima realnog susreta i početi raditi na promicanju kulture susreta. Nikako ne treba biti radikalan u tome pa sve zabraniti, već odgajati za kvaliteno služenje medijima,  i u sadržajima na njima otkrivati važno, korisno, skriveno u porukama... Na kraju ovoga dijela prikazano je nekoliko prigodnih karikatura vezanih uz odnos roditelji - djeca, koje su pak posebno taknule slušače učitelje koji su i roditelji, nasmijali su se i sebe prepoznali u njima.

 Milosrđe - temeljni kriteriji vjerodostojnosti kršćanskog (odgojnog) djelovanja.  Predavačica odmah pita kakav bi to bio život bez milosrđa, među ljudskom vrstom? Nikakav. Ipak, danas se u svakodnevici malo priča o milosrđu, malo ga se držimo. Nasuprot milosrđu, zamjećujemo danas gromoglasno traženje prava. Stoga su i neki političari počeli govoriti o svome poslu i poslanju kao "tvornici" prava. Biblija pršti primjerima milosrđa, gotovo pa joj je to i glavna zadaća. Predavačica je podsjetila na Govor na Gori i izricanje osam blaženstava gdje Isus niti u jedno ne stavlja izrijekom da treba nešto činiti Bogu. U svih osam naglasak je na odnosima prema čovjeku, a onda preko milosrđa prema čovjeku, koji je Bogu mio, dolazimo do Božje nagrade, a to je njegova blizina nama. U Isusovom djelovanju naglasak je na periferiji: osobe na periferiji društva, naše periferije u obliku intime, periferije u obitelji i zbornici i dr.
Izaći na periferiju, ali tu iskazivanje milosrđa i pomoći nije ključno ako je samo formalno. Obavili smo to i gotovo. Ključno je u iskazivanju milosrđa poštivati osobnost i dostojanstvo, i to kroz ove korake: susret je presudan, pristup "perifernom" kao čovjeku; u pristupu sići s "vlastitih visina"; i kao treći korak blizina.
I dolazimo do odgovora na pitanje koje Isus postavlja u prispodobi o Izgubljenom sinu ili Milosrdnom ocu: Tko je moj Bližnji? To je moj izbor. Ja se zaustavljam i djelujem kako bih pomogao. Ne jer je ta osoba katolik, pavoslavac, musliman, bogat, siromašan, ovaj ili onaj, već zato što je to čovjek. Pa čak, ne činim milosrđe da bi se svidio tom čovjeku ili nekom drugom, pa čak ni Bogu, već pomažem čovjeku jer je čovjek.

Nakon izlaganja, a potom i rasprave, Predstojnik Katehetskog ureda preč. Nikola Turkalj dao je nekoliko informacija vezanih za biskupsko ređenje o. Zdenka Križića, te zamolio učitelje a među njima i tri nazočna ravnatelja iz gospićkih škola da daju prijedloge kako bi se mogle uključiti u ovu svečanost zakazanu za 25. svibnja, npr. nošenje narodne nošnje, zastavice , cvijeće i sl. Uslijedila je misa, a onda i zajednički ručak na kojem su se mnogi zahvalili za današnji dan i jako kvalitenim predavanjima s temama koje svakodnevno u radu susrećemo. Zajedničko slikanje i odlazak kućama obogaćeni susretom bio je u 15.15 sati umjesto planiranih u 14 sati. 

 


Created with Flickrset for Joomla.

 

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.