bener

Biskupova poruka za Godinu Dana Gospodnjega

Biskupova poruka za Godinu Dana Gospodnjega

na 1. nedjelju Došašća 2005.

Dragi vjernici!
Nakon što smo prošle godine svoju pozornost bili usmjerili na otajstvo Euharistije, ove godine želimo da se u cijeloj Gospićko-senjskoj biskupiji pozornost svih vjernika usmjeri na Dan Gospodnji (nedjelju i blagdan), kada se župna zajednica okuplja slaviti Euharistiju. Dan Gospodnji je blagdan, tj. dan kada se slavi Boga, za razliku od praznika koji je tek jedan u nizu neradnih dana. Kada smo se uz to oslobodili od poslova koje redovito obavljamo kroz tjedan, lakše ćemo osjetiti plodove djela svojih ruku i za sebe i za zajednicu u kojoj živimo, kao i djela «Božjih ruku», tj. svega onoga što je Bogu učinio za nas, prvenstveno time što je uskrisivši našega brata Isusa Krista i nas učinio baštinicima svoga života i slave.

1. Na prvim stranicama Biblije slikovito se govori da je Bog u šest dana stvorio svijet i čovjeka, a da je sedmi dan počinuo od tjednog rada. To je, kako rekoh, slikovito rečeno jer Bogu nije potrebno vrijeme za stvaranje, niti se on umara. Tu se želi reći da čovjek treba sebi tako rasporediti vrijeme da sedmi dan digne ruke od posla kako bi se odmorio i zahvalio Bogu za sve što je On za nj učinio. Izabrani Božji narod u Starom zavjetu imao je pored toga još dodatni razlog da se Bogu sedmi dan zahvali za poseban dar koji je primio. Bio je to dar oslobođenja iz egipatskog ropstva te dobivanje slobode i vlastite domovine. Zato je u njegovu Zakoniku bilo među prvim odredbama zapisano: Spomeni se, Izraele, da svetkuješ dan Gospodnji! Kršćansko bogoslovlje govori o novom Božjem stvaralačkom danu koji je svanuo u Isusu Kristu. Taj novi Božji dan vremenski se ne ograničava na 24 sata. On traje od njegova svanuća rođenjem Kristovim do zore njegova uskrsnuća od mrtvih. Uskrsnuće čovjeka (Krista) od mrtvih možemo, dakle, nazvati osmim danom Božjeg stvaranja. Time je Bog dovršio i okrunio svoje djelo za čovjeka: otvorio mu je put u svoje zajedništvo.

2. Spomen na taj osmi dan Božjeg stvaranja po Isusu Kristu Crkva slavi kroz sve vrijeme, a pojedina slavlja raspoređena su kroz liturgijsku godinu: rođenje Isusovo ili Božić, njegova smrt i uskrsnuće, slanje Duha Svetoga ili Duhovi. To su glavne svetkovine ili blagdani u liturgijskoj godini koju danas započinjemo. Budući da se vrhunac Božjeg stvaranja po Isusu Kristu zbio na „dan po suboti“, tj. u nedjelju, Crkva je taj dan u tjednu uzela kao vrijeme kada će svetkovati, tj. kada će njezini članovi dignuti ruke od posla i u zajednici vjernika izraziti nebeskom Ocu hvalu za sve što je učinio. Crkva zahvaljuje na način kako je to činio njezin utemeljitelj Isus Krist. A Krist je na zadnjem susretu sa svojim učenicima jasno izrazio svoj odnos prema ljudima. Njegovo ljudsko tijelo koje je primio predaje se u potpunosti za ljude, njegova krv se u potpunosti prolijeva za njih. Na toj Kristovoj potpunoj predanosti u ljubavi za druge, nebeski Otac stvara novi dan za čovjeka – uskrsnuće. To nije samo stvaranje za Isusa, nego i za sve one koji tako budu činili njemu na spomen. Taj spomen kršćani svetkuju kad se u „dan po suboti“ okupe na slavlje zahvaljivanja (euharistije). Vidimo, dakle, kako je Krist ušao u novi Božji stvaralački dan – u uskrsnuće. Taj dan nije na crti razvoja koji ide od prvog stvaranja, od prvog Adama, nego je to novi iskorak, novi stvaralački zahvat, novo stvaranje po novom Adamu Isusu Kristu. Oni koji vjeruju u taj novi dan bivaju krštenjem („krištenjem“) uključeni u novi Božji narod – Crkvu. Crkva taj dan slavi u „dan po suboti“, dakle osmi dan koji mi nazivamo nedjelja, a ustvari bi se trebao zvati Dan Gospodnji (Dies Dominica).

3. Svaka nedjelja je, dakle, za kršćanina ne samo dan kada se ne „d(j)ela“ (ne radi), nego kada se slavi Gospodina i kada mu se za taj dan zahvaljuje. Od svih dana u povijesti za čovječanstvo općenito i za svakog pojedinca najvažniji je upravo dan Kristova uskrsnuća. Spomen na taj dan trajno je prisutan u Crkvi. Kada se nađe na svetkovanju toga dana ona radosno kliče: Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo Tvoje uskrsnuće slavimo Tvoj slavni dolazak iščekujemo.

4. Dan Gospodnji treba proslaviti svaki vjernik kao pojedinac, svaka kršćanska obitelji i posebno svaka zajednica vjernika ili župa. Naš biskupijski pastoralni plan za ovu godinu želi istaknuti važnost Dana Gospodnjega na svim tim razinama: Dan Gospodnji trebao bi biti osobni susret s Bogom i braćom. Radnim danom ljudi se susreću u okvirima svojih radnih zadataka, a blagdanom susreću se s drugim ne kao službenikom ili namještenikom, nego kao osobom. Ako se ostvare takvi nedjeljni (osobni) susreti s Bogom i ljudima, lakše će i naši radni susreti kroz tjedan prerastati iz čisto poslovnih u osobne susrete. Dan Gospodnji trebao bi biti osobni susret s članovima svoje obitelji; potrebno je „dignuti ruke od posla“ i okrenuti se jedni drugima sa svim onim što jesmo i što imamo. Tek takvo stavljanje cijele osobe na raspolaganje svojoj obiteljskoj zajednici može obitelj učiniti plodnom, skladnom i zadovoljnom. Važno je da se i cijela obitelj doživi u okviru Božjeg zajedništva unutar šire zajednice vjernika jedne župe. Dan Gospodnji trebao bi biti susret svih članova župe. Nedjeljno župno slavlje okuplja u zajedništvo osoba i pojedince i obitelji. Na tom župnom slavlju slavi se „Euharistija, izvor i vrhunac života i poslanja Crkve“. I pojedinac i obitelji, kao i cijela župna zajednica, crpu otuda životnu snagu koju im Bog daruje i za druge, za njihovo poslanje braći. Odnosi u slavlju Dana Gospodnjeg su blagdanski i slavljenički. Oni u slavlju cijeli „radni“ tjedan dižu na jednu višu razinu. Kako je liturgija Dana Gospodnjega odsjaj one nebeske liturgije koju u nadi očekujemo, tako nam slavljenje Dana Gospodnjega otvara put prema vječnom danu u Bogu. Korisno je dan Gospodnji slaviti osim na osobnoj, obiteljskoj i župnoj razini, također na dekanatskoj, međudekanatskoj i biskupijskoj razini. Zato je potrebno u tom smislu posvetiti još više brige našim zborovima, odnosno slavljima na kojima sudjeluju vjernici više župa. Obično se tada vjernici i više ispovijedaju. Valja im omogućiti da to bude bez žurbe i u miru. (Grijeh je uvijek zlo koje ljudima priječi da se iskreno i trajno povežu, da imaju otvorene međusobne odnose.) Na biskupijskoj razini imali smo do sada redovne susrete na slavlju Velike Gospe u Krasnu, zaštitnice naše Biskupije, susrete na temeljima krbavske katedrale 25. srpnja, kada slavimo i obljetnicu uspostave Biskupije, zatim 9. rujna koji dan smo dignuli na nacionalnu razinu. Od ove godine imat ćemo u korizmi hodočašće po dekanatima u gospićku katedralu, slično onim hodočašćima iz jubilarne 2000. godine kada smo hodočastili u senjsku katedralu. Na taj način ćemo na Dan Gospodnji slaviti također naše biskupsko zajedništvo.

5. Nedjelja je povlašteno vrijeme kada se svećenik susreće sa vjernicima. Otud valja da i svećenik nastoji tkao rasporediti obveze da mu Dan Gospodnji ne postane tek radni dan. Svjestan da uspjeh proslave Dana Gospodnjega u mnogome ovisi upravo od njega, svećenik će se kroz cijeli tjedan pripremati tako da euharistija bude i za njega vrhunac župnog pastorala (propovijedi, čitači, pjevanje…). Neka nam dobri Bog otvori oči da u lomljenju kruha za nedjeljnim euharistijskim stolom mognemo prepoznati njegova sina Isusa Krista. Svim vjernicima Gospićko-senjske biskupije želim da već na početku ove liturgijske godine osjete bogatstvo kojim smo obdareni novim Božjim stvaranjem kada je uskrisio Isusa Krista

 U Gospiću, na blagdan Krista Kralja 2005. godine

Biskup Dr. M. Bogović

Neka se ova poruka pročita na misi prve nedjelje Došašća!

Biskup Dr. M. Bogović

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.