Prvi gospićko-senjski biskup mons.dr. Mile Bogović

Životopis biskupa u miru mons. dr. Mile Bogovića

Mons. Mile Bogović rođen je 7. kolovoza 1939. u Cerovcu, župa Slunj, od oca Mije i majke Mande rođene Piršić.
Osnovnu školu pohađao je u Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1964., nakon čega je obavljao sljedeće dužnosti: bio je tajnikom nadbiskupa Viktora Burića, rektorom na Riječkoj teologiji, župnikom u Praputnjaku, generalnim vikarom Riječko-senjske nadbiskupije, voditeljem Sakralne baštine u Senju te profesorom crkvene povijesti na Riječkoj teologiji.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić. Biskupsko ređenje mons. Bogovića slavljeno je 29. lipnja 1999. godine u riječkoj katedrali Sv. Vida, a njegov glavni posvetitelj bio je mons. Antun Tamarut, nadbiskup riječko-senjski.
Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, 25. svibnja 2000., papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću, koja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkvene pokrajine kao sufraganska biskupija. Ivan Pavao II. istodobno je imenovao mons. Milu Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije, a ustoličenje je proslavljeno 25. srpnja 2000. godine u Gospiću.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je službe: predsjednik Komisije HBK i BKBiH za hrvatski martirologij; član Biskupske komisije HBK za odnose s državom; član Biskupske komisije za dijalog sa SPC: član Biskupske komisije za Hrvatski Caritas; član Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica.
Papa Franjo prihvatio je 4. travnja 2016. odreknuće od službe zbog starosne dobi biskupa Mile Bogovića i za novoga gospićko-senjskog biskupa imenovao o. Zdenka Križića. Ujedno je mons. Bogovića imenovao apostolskim administratorom Gospićko-senjske biskupije do dana biskupskog ređenja mons. Križića 25. svibnja 2016.

Nakon što je biskup Bogović osjetio znakove povišene tjelesne temperature obavio je u četvrtak 3. prosinca 2020. testiranje nakon čega je dobio pozitivan nalaz na koronavirus. U nedjelju 6. prosinca biskup Bogović je sanitetskim prijevozom Doma zdravlja Gospić odvezen u Opću bolnicu Gospić na dodatne preglede te je zbog rizičnosti koja je povezana sa starosnom dobi hospitaliziran na odjelu Opće bolnice Gospić. Cijelo vrijeme liječenja u Općoj bolnici Gospić biskup Bogović je bio stabilnog stanja. U četvrtak 10. prosinca stanje mu se naglo pogoršalo zbog hipoksije – smanjenja razine kisika u tijelu, te je hitno prevezen vozilom Zavoda za hitnu medicinu Ličko-senjske županije u KBC Rijeka u Respiratorni centar.

Biskup mons. dr. Mile Bogović blago je u Gospodinu preminuo u subotu 19. prosinca 2020. u 19 sati u Respiracijskom centru KBC Rijeka. Sprovodni obred kojega je predvodio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić i misa zadušnica koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić održani su u utorak 22. prosinca 2020. u gospićkoj katedrali Navještenja BDM s početkom u 11 sati.

Biskupski grb i geslo mons. dr. Mile Bogovića

U podnožju grba upisano je geslo biskupa Bogovića "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga". Tekst gesla odabran je u skladu s Papinom željom da tri godine priprave za Veliki jubilej 2000. budu posvećene trima božanskim osobama. U to se ime krštava, s tim riječima se započinje svaki rad, u to se ime ulazi u treće tisućljeće. Biskup Bogović kršten je u crkvi Presvetog Trojstva u Slunju.
Iznad natpisa nalazi se štit koji je uzet s grba ličkih plemića Petrovića. U sredini štita je smeđi križ stiliziran u obliku glagoljskog slova "a". Ispod križa na štitu ucrtana su tri trokuta također smeđe boje koja simboliziraju kopneni dio biskupije s njegovima trima vrhuncima (Velebit, Plješivica, Klek) koja oplakuju more i natapaju vodopadi (Plitvice, Rastoke). Iz stilizacije se naziru elementi hrvatskoga grba.
Iznad gornja dva vrhunca stoje dvije zvijezde koje simboliziraju dva središta biskupije Gospić i Senj. Između njih je glagoljsko slovo "Š" koje također označava broj 2000 - godinu Velikog jubileja.
Elementi oko grba preuzeti su s grba senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježića (1789.-1833.).