ŽUPE OGULINSKOG DEKANATA
Župa Cerovnik https://www.ogulin.hr/zupna-crkva-uzasasca-isusovog-cerovnik/
Cerovnik je selo i župa kraj Josipdola. Nakon što je otklonjena osmanlijska opasnost počela su ondje brojnija useljavanja i formirana je zajednica vjernika. Najprije je osnovana lokalna kapelanija koja je pripadala modruškoj župi, a 1790. osniva se samostalna župa sa središtem u Cerovniku. Osim Cerovnika, župi pripadaju i sela Modruška Munjava, Trojvrh, Vajin Vrh i Vojnovac. Župna crkva Uzašašća Gospodinova sagrađena je 1843., a zapaljena 1943. godine zajedno s obližnjom kapelicom Majke Božje. Crkva je obnovljena 1964. Uz crkvu je dograđen župni stan. U Domovinskom ratu dvije granate su probile zid od strane Vojnovca. Vanjska fasada je bila oštećena od gelera, kao i župni stan. Oštećena je bila i kapela Srca Isusova na groblju. Kapelica je obnovljena 1996. godine. Župna crkva je sa četvrtastim zvonikom u osi pročelja, prostranom lađom i polukružnim svetištem. Svetište je odvojeno lukom i popločeno mramorom, a na novom oltaru je slika Uzašašća. Ispred svetišta su kipovi Majke Božje i sv. Ane sa malom kćerkom Marijom. Na zidu pjevališta je slika sv. Leopolda, na zidu crkve je križni put, a kod ulaza je drveni kip sv. Antuna i raspelo. Jedino nisu obnovljene orgulje, a prijašnje su zapaljene. Poluokrugli lučni prozori su od obojenog stakla. U Vojnovcu se nalazi kapela sv. Antuna Padovanskog. Godine 1915. župa je brojila 1.536 katolika, 1939. oko 1.805, 1974. tek 460, a prema popisu 1991. broj se spustio još niže (oko 300). ŽUPA GENERALSKI STOL Na ovom mjestu sa starim nazivom Lipovac, Frankopani, posjednici ovog kraja, sastajali su se s generalima i organizirali obranu od Osmanlija, pa vjerojatno odatle potječe ime mjesta Generalski Stol. Predosmanlijska crkva na području današnjeg Generalskog stola spominje se u Lipovcu. Godine 1790. iz župe Lešće izdvojena je župa Erdelj, a od 1829. župno sjedište je u Generalskom Stolu. U Erdelju se već 1722. spominje kapela na čast sv. Mihovila. Godine 1743. se spominje da je drvena i trošna, pa je u njoj biskup zabranio održavanje bogoslužja. Crkva u Generalskom Stolu sagrađena je 1829. i posvećena sv. Antonu Padovanskom. Puk je 1867. skupio dovoljno novaca za koji su kupljene orgulje. Crkva je jednobrodna s pročelnim četvrtastim zvonikom ispod kojeg je ulaz u crkvu. Polukružno svetište odvojeno je lukom od broda crkve, stropovi su polukružni i oslanjaju se na pilistare između kojih su visoko postavljeni prozori. Crkva je izgrađena na povišenom platou u sredini mjesta, a okružena je lipama. Ispod crkve je kapelica koja je starija od crkve. Kapelica je 3. listopada 2021. blagoslovljena od strane župnika vlč. Marija Kralja, a posvećena je bl. Alojziju Stepnicu, čiji se kameni reljef nalazi u njoj, a rad je umjetnika Marka Gugića. U crkvi je drveni oltar s kipovima sv. Petra i sv. Pavla. Bočni drveni oltari posvećeni su Bogorodici i Srcu Isusovu. Uz propovjedaonicu je kamena krstionica, a kod ulaza drveni kip sv. Josipa i sv. Male Terezije, kao i slika suzaštitnika župe sv. Antuna Pustinjaka (koji se ovdje naziva i sv. Antun od blaga i ljetine). Iznad krstionice, na mjestu gdje je nekad bila propovjedaonica nalazi se slika Milosrdnog Isusa iz Poljske.
Župa Uzašašća Gospodinova nalazi se u blizini Josipdola. Župna zajednica kroz povijest je više puta stradavala, osobito u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, no danas je u potpunosti obnovljena i aktivna.
Kapele i pobožna mjesta:
– kapelica Srca Marijina
– kapelica sv. Ane (Vain Vrh)
– kapelica Marije Pomoćnice i Kraljice Hrvata (Vain Vrh)
– spomen-križ u Vain Vrhu
– spomen-križ na Pitomom Javoru
Župa Generalski Stol
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/generalski-stol
Generalski Stol povijesno je mjesto u kojem su se u doba Frankopana održavali vojni sastanci i organizirala obrana od Osmanlija, po čemu je mjesto i dobilo ime. Župa je posvećena sv. Antunu Padovanskom, a župno sjedište u Generalskom Stolu uspostavljeno je 1829. godine.
Župna crkva sagrađena je iste godine i nalazi se na povišenom platou u središtu mjesta, okružena lipama. Jednobrodna je građevina s pročelnim zvonikom i polukružnim svetištem. U unutrašnjosti se nalaze glavni oltar s kipovima sv. Petra i sv. Pavla, bočni oltari posvećeni Bogorodici i Srcu Isusovu te slika Milosrdnog Isusa. Crkva je kroz povijest bila važno duhovno središte župe i šire okolice.
Ispod župne crkve nalazi se starija kapelica, koja je 2021. godine obnovljena i blagoslovljena te posvećena blaženom Alojziju Stepincu.
Župa sv. Antuna Padovanskog smještena je u povijesnom središtu mjesta Generalski Stol. Crkva dominira naseljem i okružena je stoljetnim lipama.
Kapele i pobožna mjesta:
– kapela sv. Mihovila u Erdelju
Župa Josipdol
https://gospicko-senjska-biskupija.hr/adresar/kontakt/sv.-josip-josipdol
Josipdol je smješten uz Jozefinsku cestu. U predosmanlijsko doba mjesto se zvalo Ivanočići, nakon toga Munjava (po rijeci koja tuda protječe), a poslije posjeta cara Josipa II. 1775. dobiva po njemu današnje ime. Crkva je prostrana jednobrodna građevina izgrađena 1785. u klasicističkom stilu s češkim svodovima i pravokutnim odvojenim svetištem. Sakristija je smještena lijevo od svetišta. Na pročelju okrenutom prema istoku je niski četvrtasti piramidalni zvonik. Glavni oltar sv. Josipa je iz 1897., bočno desno je oltar Majke Božje i lijevo sv. Valentina. Podijeljena je na dva dijela, od kojih je jedna trećina lukom odvojeno svetište s neobaroknim oltarom i kipovima sv. Josipa i malog Isusa, sv. Pavla i Petra. Bočni prozori su 1973. dobili vitražne slike sv. Katarine i sv. Antuna. U unutrašnjosti je pjevalište s orguljama iz 1906. godine. Kapelica sv. Katarine nalazi se na brdu Viničica. Prostor je bogato arheološko nalazište iz 9. stoljeća prije Krista kada ondje boravi ilirsko pleme Japoda u utvrđenoj gradini Metulum. Tuda je prolazio važan rimski put od Senja prema unutrašnjosti Hrvatske. Kapela je ulazom okrenuta prema planini Klek, a svetište prema Carevom Polju. Vjerojatno su temelji kapelice iz predosmanlijskog doba. Narod je 1689. sagradio drugu kapelicu na istom mjestu. U Drugom svjetskom ratu 1943. godine srušena je topovskim granata, a 1990. mještani su je ponovno izgradili. Unutrašnjost je u drvu. Na glavnom oltaru je slika sv. Katarine. Uz glavni oltar su kipovi sv. Ilije i Luke.
Župa sv. Josipa smještena je uz povijesnu Jozefinsku cestu. Crkva je vrijedno klasicističko zdanje i jedno od prepoznatljivih obilježja mjesta.
Kapele i pobožna mjesta:
– kapela sv. Katarine na brdu Viničica
Župa Lešće na Dobri
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/lesce
ŽUPA LEŠĆE NA DOBRI Župa ima korijenje još u 14. st. U blizini crkve je poznato antičko nalazište, termalno lječilište u Toplicama Lešće, rafting i turizam na rijeci Dobri. Kraj je pun neistražene arheološke baštine. U župi se 1722. nalazi 8 kapela i ima 2.000 ljudi za ispovijed i pričest. Poznat je Urbar župe Lešće iz 18. stoljeća gdje su popisana sva sela koja pripadaju župi s pojedinim obiteljima s naznakom i koliko koja treba dati župi pšenice i žita. Zatim je opisano gdje se točno nalazi crkvena zemlja. Od župe Lešće nastat će (1790.) dvije nove župe: Lipa i Generalski stol, te (1807.): Perjasica (Brest) i Otok (Trošmarija). Nema podataka kada je izgrađena sadašnja barokna crkva sv. Jurja, dok je župni stan izgrađen 1742. Crkva je jednobrodna građevina s ulazom kroz pročelni zvonik s pjevalištem. U prostoru crkve su još kipovi Bogorodice i blaženog Alojzija Stepinca. U desnoj kapeli crkve je oltar sv. Valentina s kipovima sv. Blaža i sv. Antuna, a u lijevoj je oltar sv. Roka s kipovima sv. Petra i Pavla. U prostoru crkve su još kipovi Bogorodice i blaženog Alojzija Stepinca. Tu je i lijepa stara propovjedaonica i crkvene zastave sv. Jurja i sv. Valentina. Na glavnom oltaru je slika sv. Jurja, koja se u lipnju zamjenjuje sa slikom Srca Isusovog. Uz glavni oltar su oltari posvećeni sv. Josipu s baroknom slikom sveca i oltar Milosrdnog Isusa. Na ulazu se ističe ploča s natpisom o obnovi 1992. radom i marom župljana iz domovine i Kanade i župnika don Željka Kutena. Još 1558. spominje se u Grabrku crkva sv. Marka (u nekim prijepisima stoji sv. Marije). Sad je u Grabrku crkvica sv. Križa. U Umolu se nalazi kapela sv. Ivana Krstitelja.
Župa sv. Jurja mučenika ima duboke povijesne korijene i bogatu sakralnu baštinu. Područje župe obiluje arheološkim i prirodnim znamenitostima.
Kapele i pobožna mjesta:
– kapelica Presvetog Srca Isusova u selu Mateše
Župa Lipa
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/lipa
Župa Lipa je u predosmanlijsko vrijeme bila je u sastavu Zagrebačke biskupije. Poslije je do 1792. bila u sastavu Lešća, kada se odijelila i postala samostalnom. Crkva sv. Nikole biskupa izgrađena 1861. na povišenom mjestu nedaleko od mjesnog groblja. To je prostrana jednobrodna građevina s ulazom ispod pročelnog zvonika. Na zvoniku su tri zvona, od kojih je srednje izliveno u čast 2000. godine Kristova rođenja. Oko slike sv. Nikole su kipovi sv. Ćirila i Metoda. Prije ulaska u svetište su kipovi Srca Isusovog i Srca Marijinog. Bočno su dva oltara s pučkim slikama iz 1900. To su oltar sv. Antuna (dar iseljenika iz Amerike) s kipovima sv. Petra i Pavla i oltar Gospe Karmelske s kipovima sv. Lucije i sv. Apolonije. Desno na svetište nastavlja se prostorija sakristije, a lijevo od ulaza u crkvu je krstionica. Takozvani "gospodski" kor iznad sakristije potiče iz vremena kada je ovdje vladala plemenitaška obitelj Lovinčić (iz Lovinca), čiji se dvorac nalazi u mjestu. Iznad ulaznih vrata je slika Krista oko koje stoji natpis čiji prijevod glasi: DOĐITE K MENI SVI UMORNI I OPTEREĆENI, JA ĆU VAS OKRIJEPITI! Svake godine u nedjelju iza Gospe Karmelske (16. srpnja) proslavlja se blagdan "Škapuljirovo". Povodom 325. obljetnice izgradnje obnovljena je 2008. godine crkvica sv. Jelene u Vodenoj Dragi: dovedena je struja, elektrificirana zvona, postavljena dva vanjska reflektora, a 2007. je napravljen novi pod, obnovljeni su kor i stepenice, te vrata i prozori.
Župa sv. Nikole biskupa poznata je po snažnoj pučkoj pobožnosti, osobito proslavi blagdana Škapuljirova. Crkva se nalazi na povišenom položaju iznad mjesta.
Župa Modruš
https://www.ogulin.hr/zupna-crkva-presvetog-trojstva-modrus/
ŽUPA MODRUŠ Povijest Modruške župe seže u 813. i 823. godinu kada se naselje spominje u franačkim spisima, a u sastavu Gacke župe. Modruš je postao srednjovjekovni grad, koji knez Bartol Frankopan 1193. dobiva na dar od kralja Bele III. Sjedište biskupije 1460. iz Udbine premješteno je u Modruš, pa je time podignuta političko-trgovačka važnost kneževine. U to vrijeme je biskup bio Nikola Modruški, narodni preporoditelj i glagoljaš. Nakon stradanja 1493. Modruš se nije više nikada oporavio. Po smrti Bernardina Frankopana (1530.) služio je za krajiške straže. Kada je nakon Bečkog rata postalo neopasno ondje stanovati, počinje naseljavanje modruškog kraja. Dobro je ovdje dodati da biskup Dimitri u svom izvješću "ad limina" 1684. ne spominje Modruš među župama, dok ga Glavinić 1695. spominje i kaže da ima oko 300 duša. Župna crkva Presv. Trojstva možda je iz 15. st. ili građena tek odlaskom Osmanlija. Obnavljana i dograđivana početkom 18. st., više puta pregrađivana, a danas ima oblik jednobrodne građevine sa zvonikom u osi zapadnog pročelja i četvrtastim svetištem, koje je odvojeno lukom. Zvonik nema sačuvanih građevinskih elemenata, niti njegov položaj u zgradi crkve upućuje na mogućnost postojanja bilo kakvog ranijeg zvonika. Glavni oltar ima kipove Srca Isusova, sv. Josipa i sv. Vinka Paulskog, a slika titulara je na bočnom zidu spojena sa župnim stanom. Na zidu crkve 1996. postavljena je spomen ploča tvorcu Urbara modruškog. Krov župne crkve obnovljen je tijekom 2007. i 2008.
Jedna od povijesno najznačajnijih župa dekanata, povezana s nekadašnjim sjedištem biskupije i frankopanskom baštinom.
Kapele i pobožna mjesta:
– kapela sv. Antuna
– kapela sv. Nikole
Župa Mrežnički Brest
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/mreznicki-brest
ŽUPA MREŽNIČKI BREST Godine 1802. od župe Erdelj odvojena su sela Mrežnički Brest i Mateško Selo te je osnovana nova župa. Nova crkva sv. Mihovila Arkanđela u Brestu sagrađena je u nepune dvije godine uz pomoć trgovca Mile Matešića. Posvetio ju je 1. srpnja 1892. senjsko-modruški biskup Juraj Posilović. Isti Mile Matešić sagradio je i župni stan (porušen do temelja) i 1895. školu. Crkveni inventar i orgulje su kupljeni 1908. u Zagrebu. Zvonik je 25 metara visoki barokni toranj s pjevalištem kroz koji se ulazi u jednobrodnu građevinu sa svetištem. Strop crkve je ravan, a bočni prozori su od obojenog stakla. Na glavnom oltaru je slika Arkanđela Mihovila s kipovima sv. Augustina i sv. Benedikta. Slike križnog puta su iz 1919. godine. Ispred svetišta je kip Majke Božje Lurdske. Godine 2002. je proslavljena 200. godišnjica župe. U Domovinskom ratu obližnje stablo kruške je ublažilo razorno djelovanje srpske granate. Uslijed nedovoljne brige i nedostatka financijskih sredstava, crkva polagano propada. Najzorniji primjer je bilo postolje zvona. Zbog izloženosti vremenskim uvjetima postolje je istrunulo te je zvono krivo zvonilo i prijetilo je rušenjem dijela zvonika i uništavanjem zvona. Zalaganjem vjernika i župnika vlč. Marija Kralja u studenom i početkom prosinca 2022. postavljeno je novo željezno postolje te zvono ponovno zvoni u punoj snazi. Sukladno zanemarivanju ovog crkvenog objekta propadala su i ulazna vrata koja su također župljani potaknuti župnikom vlč. Marijom Kraljem 16. travnja 2025. maknuli te postavili nova ulazna vrata. Kapelica sv. Jurja nalazi se na blagom uzvišenju u samom središtu Mateškog Sela. Pretpostavlja se da je to najstarija crkva u ogulinskom kraju. Potječe iz 12 stoljeća i jedina je sačuvana sakralna građevina koja je proživjela osmanlijska razaranja. Smještena je u međuriječju Korane i Mrežnice i obiluje antičkim spomenicima. Crkva sv. Jurja bila je župna od 1802. do 1982. kada je izgrađena nova u Mrežničkom Brestu. Djelomično je oštećena u Domovinskom ratu. Često je dograđivana i preuređivana, ali joj je osnovni dio izgrađen od rimskih sarkofaga ostao nepromijenjen. Naime, antički kamenolomi u okolici proizvodili su sarkofage za ukop umrlih. U temelje crkve ugrađeni su poklopci sarkofaga, dok su sanduci istih korišteni za gradnju uglova crkve. Sadržaj grobišta u crkvi omogućio je određivanje starosti građevine. U svibnju 2006. završena je višegodišnja rekonstrukcija i sanacija kapelice sv. Jurja.
Župa sv. Mihovila Arkanđela osnovana je početkom 19. stoljeća. Posebnu vrijednost ima kapela sv. Jurja u Mateškom Selu, jedna od najstarijih sačuvanih sakralnih građevina u ovom kraju.
Župa Ogulin I – Sv. Križ
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/ogulin/crkva-sv-kriza
ŽUPA OGULIN I Gradnja župne crkve Sv. Križa započeta je 1781. Prilikom posvete crkve 1793. župa je imala oko 2.800 vjernika. Svod crkve i propovjedaonica oslikani su prizorima iz evanđelja, a izradio ih je Ilija Ahmetov 1926. godine. Tada su bili obnovljeni glavni i pokrajnji oltari. Orgulje su postavljene 1903. od Hefererove radionice u Zagrebu. Popravljene su 1928., a 1946. je kupljen električni motor. Godine 1921. nabavljena su nova zvona. Crkva je ponovno bijeljena 1935. Nakon rata trebalo je hitno izvesti mnoge manje popravke, a 1959. crkva je temeljito obnovljena. U svetištu se nalazi originalan svijećnjak za uskrsnu svijeću koji je izradila kiparica Mila Vood 1957. godine. Svetište crkve je obnovljeno 1998. godine. Te godine je u crkvu uvedeno i grijanje, izmijenjena električna instalacija i postavljen novi razglas. Novo zvono postavljeno je 2008. Pored crkve sagrađen je 1826. godine župni stan. Uz župni stan sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je zgrada s vjeronaučnim dvoranama, a 1996. godine župni stan je dograđen. U sklopu Frankopanske kule istovremeno je sagrađena i kapela sv. Bernardina. Tu se u 16., 17. i 18. st. obavljala župska služba Božja sve dok se nije sagradila 1785. godine nova župna crkva sv. Križa. Od 1883. kapela sv. Bernardina je zapuštena, pretvarana u skladište i zatvor, a nakon Drugog svjetskog rata ne služi u sakralne svrhe. Crkva sv. Jakova je jedan od najstarijih građevnih objekta na području Ogulina i datira vjerojatno iz 14. stoljeća. Nalazi se na istoimenom groblju. Ova grobna kapela ima istaknuti romanički četverokutni zvonik kojemu uski prozorčići daju izgled kule i u prošlosti je služio za obranu. To je ujedno najstariji očuvani dio građevine. Bila je župna sve do izgradnje kapele sv. Bernardina 1521. Od tada pa do 1690. god., crkva sv. Jakova bila je napuštena. Crkva je obnavljana 1911. godine i tom prilikom su postavljene slike sv. Antuna i sv. Ane, rad slikarske škole iz Zagreba pod vodstvom Otona Ivekovića. Dvije manje slike iz 16. stoljeća prikazuju sv. Nikolu i Majku Božju. Na zapadnom dijelu grada nalazi se naselje Sv. Petar koje je dobilo ime po crkvi sv. Petra. Nalazi se na visokom brežuljku na kojem se vremenom razvilo istoimeno groblje. U crkvi se nalazi stari pravokutni kameni oltar i oltarska slika sv. Petra i Pavla. Svetište crkve ima trapezasti oblik. Crkva sv. Petra je prema nekima nastala u vrijeme nastanka samog naselja koje se spominje u "Urbaru modruškom" iz 1486. godine, ali pod imenom Suglice odnosno Zgulice. U prošlosti su u crkvi postojale grobnice, kojima danas nema tragova. Crkva sv. Petra proširena je 1926. godine kada je izgrađen i zvonik, 1943. je stradala, a najnužniji popravci izvršeni su 1950. Crkva je dobila novi krov 2007. i novu fasadu 2008. Kapela sv. Roka sagrađena je u slogu kasnog klasicizma 1840. god u ogulinskom naselju Lomostu. Njezina izgradnja vezana je uz pojavu i haranje kolere i kuge u Ogulinu 1836. godine. Tada nastaje zavjet Ogulinaca o izgradnji ove crkve, koja će biti posvećena u čast sv. Roku. Crkva je temeljitije obnavljana 1908. godine, ali također i 1946. godine nakon ratnih oštećenja, te u cijelosti 2007. godine. U unutrašnjosti crkve je zidani oltar sa svečevim kipom i slika sv. Roka. U Lomostu od 1921. g. djeluje i Dobrotvorno podupirajuće društvo "Sv. Rok", prepoznatljivo po svojim humanitarnim i kulturnim djelima. U Lomostu je na antikni stup pronađen 1920. postavljen kip Majke Božje. Kip Majke Božje je 1929. pozlaćen, a 1991. opet obnovljen. Crkva sv. Ante Padovanskog u ogulinskom Hreljinu je prva novosagrađena crkva u biskupiji Gospićko-senjskoj. Blagoslovljena je i otvorena za bogoslužje 10. rujna 2000. Kapela Gospe Lurdske podignuta je troškom župljana iz Amerike 1907. na putu prema sv. Jakovu. Temeljito je uređena 1935. godine. U novije vrijeme izgrađena je kapela bl. Alojzija Stepinca u Procama. Blagoslovio ju je mons. mr. Tomislav Šporčić 3. listopada 2004. godine. Uz mnoge druge spominje se i kapelica sv. Ivana Nepomuka na Bukovniku.
Središnja gradska župa Ogulina s bogatom poviješću i više crkava i kapela na području grada. Župa je važno pastoralno i kulturno središte dekanata.
Župa Ogulin II – bl. Alojzije Stepinac
https://www.facebook.com/blalojzijeOG/?locale=hr_HR
SAMOSTAN SV. FRANJE ASIŠKOG
Prvi redovnici stigli su u Ogulin polovicom rujna 1937. godine. Kupili su kuću u Prapuću 7 koju su uredili za samostan s kapelicom Krista Kralja. Odmah po dolasku fratri su predloženi za ispovjednike i duhovnike sestrama u banovinskoj bolnici u Ogulinu. U vrijeme Drugog svjetskog rata fratri vode dječji konvikt. Do 1956. obavljali su u ogulinskoj župi službu kapelana, a od 1943. do 1946. vodili su župu. Od tada u samostanu većinom borave tri fratra. U dvorištu samostana nalazi se dvorišna kapelica Krista Kralja. Do 2005. fratri su upravljali župama Tounj i Tržić-Kamenica. Dekretom biskupa Bogovića od 11. listopada 2001. godine ustanovljena je u Ogulinu nova župa bl. Alojzija Stepinca koja je povjerena franjevcima trećorecima. Nova župa teritorijalno je dijelom prije pripadala župi Sv. Križa. Nedjeljne, svakodnevne mise i ostale pastoralne aktivnosti obavljale su se u potkrovlju Doma mjesne zajednice u Sabljak Selu. Gradi se nova crkva i pastoralni centar na području Kučinić Sela po nacrtu zagrebačkog arhitekta Ivana Antolića. Gradnja crkve je početa 2004. godine. Radove je vodio fra Marjan Jelušić, župnik. Prva sv. misa u novoizgrađenoj crkvi služena je 7. veljače 2010. Misu je pred brojnim vjernicima predvodio mr. fra Žarko Relota franjevac konventualac i vojni kapelan u vojnoj kapelaniji Sv. Mihovila Arkanđela u Zagrebu u suslavlju mjesnog župnika fra Marijana Jelušića i fra Vice Blekića. Na Uskrsni ponedjeljak, 5. travnja 2010. u 18.30 sati, misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Kapela sv. Mihovila nalazi se na raskršću u naselju Bošt, veličine 5x3 m. Sagrađena je troškom župljana u Americi 1909. Godine 1935. dograđen je toranj i stavljeno zvono. Kapela sv. Duha sagrađena je također troškom župljana koji su se odselili u Ameriku i to 1911. Nalazi se u Salopek Selu. Obnovljena je u potpunosti 1971./2. Između dva rata veoma se širila pobožnost sv. krunice. Godine 1925. osnovana je u Salopek selu, u kapelici Sv. Duha, Bratovština svete krunice. Kapela je temeljito obnovljena 2006. godine.
Najmlađa župa u Ogulinu, povjerena franjevcima trećorecima. Crkva i pastoralni centar izgrađeni su početkom 21. stoljeća.
Kapele i pobožna mjesta:
– kapelica sv. Antuna Padovanskog u Dujmić Selu
Župa Oštarije
https://zupa-uznesenja-bdm.hr/
U središtu Oštarija sa starim imenom Otočce (Otočec), izgrađena je oko 1450. godine veličanstvena trobrodna crkva na posjedu Stjepana II. Frankopana. Nalazi pokazuju da je na istom mjestu bila još starija crkva. Papa Pio II. je 1459. izdao svečano pismo (bulu), kojim crkvu obdaruje oprostima. Bila je to najveća trobrodna gotičko - renesansna (60 x 20 m) crkva u ovom dijelu Hrvatske. Lađe su dijelili veliki mramorni stupovi, toranj je stajao visoko iznad pročelja crkve sagrađen osmerokutno. Svetište Gospe od Čudesa okupljalo je sve više vjernika, Frankopani su otvorili gostionice (tal. - osteria), pa je selo Otočce dobilo novo ime Oštarije. Osmanlije su 1521. godine zapalili crkvu i krovište joj potpuno izgara, ostala je nepopravljena i godinama se pomalo urušavala. Kip Majke Božje je prenesen u Trošmariju. Nakon prestanka osmanlijske opasnosti, krajem 17. stoljeća sagrađena je današnja župna crkva kojoj je kasnije dograđen i toranj, dok joj se ostali dio nastavio urušavati. Popravak crkve započinje u 18. st. da bi s preuređenjima na kraju 19. st. dobila današnji izgled. Svetište prvobitne crkve postaje lađa, a sakristija kapela sv. Sebastijana. Pročelni zvonik je izgrađen umjesto gotičkog, kojeg su srušili Francuzi za svoje kratkotrajne vladavine u Lici (1809. - 1813.) i od njega podigli Marmontov most preko Mrežnice. Godine 1959 kip BDM je okrunjen krunom po uzoru na krune hrvatskih kraljeva. U Oštarijama je 1986. održana završna proslava 800. obljetnice Krbavske biskupije. U župi se nalazi kapela sv. Antuna Padovanskog na glavnoj cesti te kapela sv. Marka Križevčanina u Skradniku.
Poznato marijansko svetište Gospe od Čudesa i jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta Ogulinskog dekanata s dugom povijesnom tradicijom.
Župa Plaški
https://www.ogulin.hr/zupna-crkva-sv-ane-plaski/
Župa Plas postoji još u 10. stoljeću i nalazi se u sastavu Krčke biskupije do 1154. kada Krk osvajaju Mlečani. Darovnicom kralja Stjepana II. 1163., Plas ulazi u sastav Splitske, a od Splitskog sabora 1185. u novo osnovanu Krbavsku biskupiju, koja je pravno postojala do 1485. godine. U „Urbaru Modruškom“ iz 1486. godine u Plaškom se spominje crkva sv. Stjepana. Do 1807. bila je u Plaškom lokalna kapelanija posvećena sv. Antunu, a te je godine ustanovljena župa. Godine 1836. izgrađena je nova župna crkva u čast sv. Ane. U Drugom svjetskom ratu bila je zapuštena, ali je obnovljena 1968. U Domovinskom ratu pobunjenom srpskom stanovništvu služila je kao skladište oružja. Po oslobođenju 1995. godine u župu su smješteni prognanici iz Banje Luke i Saborskog koji su crkvu očistili i obnovili. U prosincu iste godine za župnika u Plaški dolazi banjolučki prognanik, pater Antun-Tonči Goričanec. U crkvi su kipovi sv. Ane, Majke Božje i sv. Antuna Padovanskog te slike sv. Ane i sv. Joakima s Marijom, sv. Josipa i sv. Antuna Padovanskog. Franjevci su trećoredci (fra Šime Vladović) upravljali župom od 1939. do 1943., a jedno vrijeme župnik iz Josipdola. Župa je 1915. brojila 107 katolika, 1939. ih je oko 200, a 1974. oko 100. Od 1995. župa je živnula zahvaljujući Hrvatima iz Bosne. Godine 2006. slavila se 200. obljetnica obnove župe. Za tu je prigodu fra Slavko Antunović objavio monografiju župe. U župi je te godine bilo 1.086 katolika (305 obitelji), najvećim dijelom prognanika iz Banjolučke biskupije.
Župa sv. Ane s teškim stradanjima u Domovinskom ratu, ali i snažnim poslijeratnim duhovnim i demografskim oporavkom.
Župa Saborsko
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/saborsko
U "Urbaru modruškom" iz 1486. spominje se Saborsko uz prikaz još 32 naselja modruške županije. Iz Urbara se doznaje tamo nekada bio frankopanski dvorac. U 15./16. st. župa je stradavala od Osmanlije. Godine 1991. godine 50-ak župljana je ubijeno, drugi su protjerani, a župna crkva i cijelo mjesto sravnjeni su sa zemljom. Na ruševinama stare crkve 1726. počinje se graditi župna crkva sv. Ivana Nepomuka. Župa 1790. broji 613 župljana, a spominje se i filijalna crkva posvećena Majci Božjoj. Nova crkva sv. Ivana Nepomuka blagoslovljena je 1865. Bila je izgrađena uz cestu kao jednobrodna građevina usmjerena u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Zvonik sa stožastim završetkom bio je prostorno odvojen od lađe crkve i kroz njega se ulazilo u crkvu. Ovu crkvu su do temelja u studenom porušili pobunjeni Srbi. Oštetili su i spalili župni dvor koji je bio nasuprot crkve. Kamen temeljac za izgradnju nove crkve blagoslovljen je 16. svibnja 2001. Crkva je blagoslovljena 16. svibnja 2003., a oltar posvećen 3. srpnja 2022. godine. Župna kuća je 2006. obnovljena iznutra i izvana. Pored župne kuće se nalazi spomenik poginulim braniteljima. Križ na brdu i postaje križnog puta postavljeni su 2006. godine. Kapela Rođenja Blažene Marije na groblju, odnosno stara župna crkva, je iz 18. stoljeća, točnije iz 1726. godine. Srušena je u Domovinskom ratu, a zadnja velika obnova bila je 2014. godine.
Župa sv. Ivana Nepomuka simbol je stradanja i obnove. Nova crkva izgrađena je nakon Domovinskog rata na temeljima porušene stare crkve.
Župa Tounj
https://www.ogulin.hr/zupna-crkva-sv-ivana-krstitelja-tounj/
Na mjestu današnje crkve bila je starija župna crkva čija se gradnja spominje nakon odlaska Osmanlija oko 1700. godine. Ista je 1827. obnovljena i dograđena, ali je zbog dotrajalosti 1895. srušena i zalaganjem tadašnjeg župnika Josipa Broza, na istom mjestu 1897. izgrađena je današnja crkva. Od one crkve iz 1700. ostao je zvonik koji ima spojni otvor sa novom crkvom. Građevina je puna velikih lučnih prozora, raznih izbočenja i detalja. Arhiktet Herman Bolle nadzirao je kompletnu gradnju i napravio nacrte za opremu, osim za glavni drveni oltar koji je 1902. projektirao Stjepan Podhorsky. Crkva je trobrodna građevina s križnim stropom oslonjenim na četverokutne stupove ugrađene u bočne zidove. Podijeljena je u pet segmenata, od kojih je završni suženi polukružni prostor i sakristija. Iza glavnog oltara stoji velika slika sv. Ivana dok krsti Isusa na rijeci Jordanu. Pokrajnji oltari posvećeni su Majci Božjoj i Srcu Isusovom. Ulaz je ispod balkona s pjevalištem i orguljama. U blizini crkve je župni dvor iz 1824. godine.
Župa sv. Ivana Krstitelja s vrijednom trobrodnom crkvom izgrađenom krajem 19. stoljeća prema nacrtima Hermanna Bolléa.
Župa Tržić-Kamenica
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/kamenica-trzic
Tržić (Tounjski) nalazi se oko 10 km od Kukače prema Slunju. Cesta kroz Tržić imala je veliki značaj u opskrbi kordunaških posada u vrijeme Vojne krajine. Župa Tržić je utemeljena 1807. godine. Danas se na uzvisini iznad ceste nalaze ostaci nekadašnje župne crkve sv. Mihovila Arkanđela sagrađene 1756. g. zalaganjem Kazimira pl. Müllera, vrhovnog zapovjednika straže. Njezine dimenzije su bile 25x11 m. U Drugom svjetskom ratu granatirano je pročelje crkve pa se srušio zvonik. Crkvu su tada popravili žitelji iz Kamenice, koja je zajedno sa selom Orljak bila u sastavu župe Tržić. Nakon pada Italije 1943. godine Hrvati su napustili Tržić, a Srbi su crkvu potpuno uništili tako da su ostale samo kamene zidine, dok je župni stan, prije toga neoštećen, srušen do temelja. Pokraj ostataka crkve nalazi se groblje. Na području župe Tržić, u Kamenici Skradničkoj, 4 km od Tržića, oko 1970. godine izgrađena je nova crkva s istim imenom. Na obližnjem groblju dovršena je mrtvačnica (početa 2003. godine). Obnovljenu crkvu je 25. rujna 2021. godine blagoslovio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić.
Župa sv. Mihovila Arkanđela danas je smještena u Kamenici, dok se u Tržiću nalaze ostaci stare župne crkve.
Župa Trošmarija
https://www.ogulin.hr/zupna-crkva-blazene-djevice-marije-utjesiteljice-trosmarija/
Crkva u Otoku na Dobri (današnje ime Trošmarija - izvedeno od njemačkih riječi "Maria Trost") sagrađena je na prostoru nekadašnjeg groblja. Prije ove crkve 300 m južnije postojala je stara crkva koju su Turci spalili u 15. stoljeću. Nova crkva je sagrađena i posvećena 1755., a 1766. je dovršen prezbiterij. Godine 1943. izgorio je župni stan, a novi je sagrađen 1964. zalaganjem biskupa Josipa Pavlišića. Crkva je temeljito obnovljena 2000. u godini Velikog jubileja učešćem župljana, župnika Željka Kutena i iseljenika. Na glavnom oltaru je kip Majke Božje s Isusom u naručju, sa strane su kipovi sv. Petra i Pavla. Lijevo u lađi crkve je oltar sv. Josipa, a desno je oltar sv. Ane. Iza glavnog oltara je sakristija. U crkvu se ulazi ispod pjevališta kroz masivni zvonik. Na stropu su pučke freske s prikazom četvorice evanđelista. Ispod crkve, koja se nalazi na maloj uzvisini, podignuto je malo svetište Gospe Lurdske sa spiljom ukazanja i postajama križnog puta na otvorenom. Župna crkva Blažene Djevice Marije poznato je proštenište u koje dolazi veliki broj hodočasnika na proslavu Gospe od Utjehe (Gospa Trošmarska), koja se slavi svečano prvi vikend u mjesecu srpnju. Prva subota u srpnju rezervirana je za ispovijed i križni put s svijećama, kao i svetom misom na otvorenom kod „špilje“ ispod crkve. Ovo svetište potpunim oprostima obdario je 26. rujna 1793. papa Pio VI.
Važno marijansko proštenište Gospe od Utjehe, s velikim brojem hodočasnika, osobito početkom srpnja.
Župa Zagorje Ogulinsko
https://www.ogulin.hr/old-site/kultura-2/sakralni-objekti/zagorje
Župa je do 1789. pripadala ogulinskoj župi. Pretpostavlja se da je prva crkva u Zagorju izgrađena još u 17. stoljeću, a druga je bila posvećena 1714. Srušena je zbog dotrajalosti 1837., te je 1839. izgrađena treća po redu. Crkva sv. Jurja je velika jednobrodna barokna građevina s polukružnim svodovima koji su ukrašeni ornamentikom. Na svodu svetišta je freska s četiri evanđelista, Jaganjcem i Bogorodicom. Drveni glavni oltar je dao napraviti župnik Anton Jagatić 1884. sa slikom sv. Jurja mučenika i kipovima sv. Petra i Pavla. U medaljonu u obliku četverolista je slika Marije Magdalene. Sa strane smještena su još četiri drvena oltara: Majke Božje Snježne, sv. Vida, sv. Antuna Padovanskog i Srca Isusova. Unutrašnjost je ispunjena slikama Milosrdnog Isusa, sv. Josipa, bl. Marije Petković, sv. Leopolda Bogdana Mandića, bl. Alojzija Stepinca, sv. Nikole Tavelia, sv. Male Terezije te bl. Terezije iz Kalkute. Kapela Rođenja Blažene Djevice (Male Gospe) u Kaševarima je crkvica iz doba Frankopana i spominje se 1550. Prvotno je bila posvećena Presvetom Trojstvu, a prilikom obnove 1835. godine posvećena je Majci Božjoj. Kapelica Srca Isusova pri Mijaliću izgrađena je 1908. godine. Porušena je 1958. prilikom izgradnje jezera Sabljaci. Na istom mjestu je 1995. izgrađena nova i veća kapelica. Kapela sv. Ilije na Pameriji sagrađena je 1925. godine kao spomen na tisućgodišnjicu krunjenja hrvatskog kralja Tomislava. Kapelica na Kipcu u Luketićima po svjedočenju župljana sagrađena je prije Prvog svjetskog rata. Naziv raskršća «Kipac» upućuje da je tu bio kip ili kipić za štovanje. Porušena je 1976. nakon što je u nju udario automobil. Ponovno je podignuta u jesen 1993. i posvećena sv. Nikoli Taveliću. Kapelica Gospe Lurdske na Žagi smještena je pokraj izvora rijeke Zagorske Mrežnice u stijeni iznad ceste za Desmerice. Kapelicu je sagrađena 1936. Za vrijeme Domovinskog rata je obnovljena i elektrificirana. Kapelica sv. Roka na Liščevki u Veljunu iznad Rendulića podignuta je krajem 19. stoljeća. Bila je pokrivena daskama, imala malena vrata, kip sv. Roka i sliku Majke Božje. Poslije Prvog svjetskog rata kapelica je porušena, a na istom mjestu je 1996. podignuta nova kapelica. Kapela sv. Ivana Krstitelja u Desmerica sagrađena je 2012. godine. Kapelica U župi je i nekoliko križeva: križ uz glavnu cestu u Zagorju između Ivanci i Gornjih Puškarića, križ u Desmericama izgrađen 1998. u spomen 13 poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i križ u Donjim Puškarićima postavljen 2001. godine.
Župa sv. Jurja mučenika s brojnim kapelama, križevima i snažno izraženom pučkom pobožnošću na širem području župe.