Blagoslov križa s mosta na Crkvenom brdu
Crkvenom brdu se pristupa kroz naselje Ravnice, a onda dalje kroz polja, te kroz zasađenu borovu šumu. Idući blatnim šumskim putevima stariji Oštarci su pričali kako je upravo tu izuzetno plodna zemlja na kojoj su radili kao radnici Poljoprivredne zadruge do kraja 50-tih kada prelazi u vlasništvo šumarije koja odlučuje zasaditi šumom. Razlika nadmorske visine od ceste i na Crkvenom brdu negdje je oko +25m. Divan, neznatno, brežuljkasti pitomi prostor. Veljunu se ne može doći zbog izgrađenog auto-puta. Tek nekoliko metara od auto-puta Zagreb- Split, župni suradnici, članovi Dobrotvornog podupirajućeg društva "Ivan Pavao II." postavili su križ koj je cijelu proteklu godinu stajao na starom mostu. Trenutno je vidljiv samo za putnike auto-puta.
Ova lokacija je odabrana jer se zna da je tu davno bila crkva, još u predtursko doba. Otud i nazivi za ovu lokaciju Crkvište, Svecko brdo, dok je službeni naziv Crkveno brdo. Ono što se zna da je ostalo od crkve veoma je skromno. Naime, nekoliko starijih žitelja Ravnica sjećaju se da su nalazili tu u bllizini građevinski kamen, a posebno je zapamćen malo duži tesani kamen za kojeg se pretpostavlja da je bio prag. Ipak, da to nije samo priča po sjećanju, potvrđuje i status ove lokacije koja je zanimljiva i pod zaštitom arheologa i konzervatora. Ono što nije provjerljivo i nije dokazano jeste priča koja se prenosila s koljena na koljeno da je u toj crkvi živo spaljeno nekoliko bračnih parova, navodno upravo vjenčanih, a da je i nekoliko desetaka osoba odvedeno u tursko roblje. Mlađi su to sve sa zanimanjem slušali.
Galerija FOTOGRAFIJA (klikni nao ovaj redak).
Nakon blagoslovne molitve i blagoslova križa kou je predvodio pop Antun Luketić, župnik Oštarija, ostalo se još malo u razgovoru i planiranju. Došlo se do ideje da bi bilo zanimljivo napraviti postaje križnog puta od svetišta Gospe od Čudesa pa do ovoga mjesta. Dužina bi bila oko 2km i time ne toliko teško i za starije osobe. Kako god, bit će jako zanimljivo i lijepo za sunčanih dana i suhog vremena prošetati ili dovesti se biciklom do križa i pomoliti se u sabranosti misleći na svoje pretke koji su na to mjesto dolazili na svete mise prije oko pola milenija. U našoj biskupiji naredna godina je proglašena godinom ODGOJA ZA SLOBODU U ZNAKU KRIŽA. Time će ova aktivnost Oštaraca i njihovog župnika, te odabir križa i same lokacije, biti inspiracijom onima koji će promišljati kršćansku stvarnost, našu prošlost i budućnost.
Galerija FOTOGRAFIJA (klikni nao ovaj redak).