Po stazama naših starih 1533-2013
O ideji gradiščanskih Hrvata biskup Bogović je rekao:
„Pred godinu dana obišao je dr. Franjo Pajrić iz Koljnofa (Gradišće, Mađarska) put kojim su preci današnjih gradišćanskih Hrvata došli na svoja današnja obitavališta. Htio je da se taj put prijeđe i nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju.“ Biskup Bogović simbolički je podržao ovaj projekt svojom nazočnošću i svetom misom koju je za sudionike predslavio na Udbini u Crkvi hrvatskih mučenika zajedno s čuvarom Svetišta i udbinskim župnikom mons. Tomislavom Rogićem. Pjevali su hodočasnici svoje crkvene pjesme uz pratnju tradicionalnih gradišćanskih tamburica. Biskup je na misi poručio:
„Nakon krbavske bitke 1493. urušio se na ovim prostorima cijeli državni i društveni sustav i preostali ljudi počeše se organizirati i u povorkama kretati u svijet tražeći krov nad glavom. Putovi su išli prema susjednim zemljama današnje Europske unije. U tim povorkama bili su i vaši pradjedovi. Redovito je te povorke predvodio svećenik. Svećenici su zaslužni ne samo za očuvanje vjere, nego također i za jezik i nacionalnu svijest. Tim putem krenuli su i krbavski biskupi, samo što su se oni najprije zadržali u Modrušu a u godini krbavske bitke, kada je im je zapaljen i opljačkan biskupski dvor, utočište nađoše u Vinodolu. Poslije su produžili do Rijeke. Zato ću – na spomen toga puta – i ja danas krenuti sv vama prema Modrušu. Prenesite srdačne pozdrave svima Hrvatima kako u austrijskom tako i u mađarskom dijelu Gradišća!“
Gospodin Pajrić predao je Biskupu spomen-sliku na to hodočašće, a mons. Rogić je blagoslovio i njega i ostale putnike. Manji dio se odlučio na pješačenja a biskup im se pridružio do Bunića, preko 20 km. Biskup se prije puta otišao pomoliti u ostatke krbavske katedrale sv. Jakova u modrušku katedralu kleknuo je da se i u njoj pomoli.
Hodočašće iz Udbine prema Gradišću imalo je više postaja gdje su se putnici odmorili i održali kulturno-umjetnički program. Bili su u svojim narodnim nošnjama po kojima se vidi da potječu s hrvatskih prostora. Već dan prije s programom su već nastupili u Sincu. Prva postaja bila je 3. srpnja u Crkvi hrvatskih mučenika. Dugi hodočasnici zadržali su se u Otočcu gdje su imali posebni program, a idućeg dana došli su preko Modruša u Ogulin, a zatim je slijedilo Jastrebarsko, Rude, Samobor, Velika Gorica, Markuševec, Čakovec u Hrvatskoj. U mađarskoj su prolazili kroz Petrovo Selo, Sambotel, Hrvatski Židan, Mjenovo, Kolnof, Uznop i Kemlju te u Slovačkoj Hrvatski Jandrof i Požun odnosno Bratislavu gdje njihovo prvo simboličko putovanje završava u nedjelju 14. srpnja.
Ova simbolička putovanja nastaviti će se narednih godina još pet puta svake 4 godine tako da će završno putovanje biti održano na okruglu obljetnicu, pola tisućljeća od iseljavanja Hrvata pred Turcima u Gradišće.