PODUM: Zidine crkve Sv. Marka
Pronađeni impresivni arheološki ostatci Otočca - grada na vodi (Novi list – portal „Slobodna Lika“)
Je li Drago Gomerčić Baklaja iz Donjega grada u Otočcu uređujući svoj posjed slučajno otkrio arheološke ostatke vezane za stari grad Otočac? Čini se da jest. Ovaj vitalni povratnik iz Kanade, koji se trajno nastanio na obiteljskom imanju u Otočcu, veliki je zaljubljenik u svoj kraj. I tako je prigodom uređenja ledine naišao na nekakve gnjile stupove koji vire iz zemlje i smetaju mu u oranju. No kada ih je počeo čupati iz zemlje postao je svjestan da to nije nikakva slučajnost s obzirom na njihov broj, poredak i dubinu na koju su tko zna kada pozabijani u nekada močvarno tlo.
Zapravo se radi o svojevrsnom otočiću, smještenom sjeverozapadno od staroga grada Otočca (koji je također bio sagrađen na najvećem otočiću – otočcu) koji su određivala dva manja kraka rijeke Gacke, spajajući se i tekući prema Švici. I na tom 'otočiću' su zahvaljujući porodičnim imovinskopravnim odnosima ostali nedirnuti ostaci stupova.
Po njihovu pravilnom redanju može se pretpostaviti da se radi najvjerojatnije o nekom mostu preko navedenih potoka, bolje rečeno o 'nadvožnjaku', jer je to tlo za malo viših voda bilo stalno plavljeno, odnosno bilo je muljevito i glibovito i trebalo ga je prijeći nasuho sve do čvrste ceste. Tome svjedoče i stupovi koji su zabijani u mulj dva i više metra, a upravo to je očuvalo njihove ostatke do današnjih dana. I nestručno oko može utvrditi da su stupovi hrastovi, na nekima ima još očuvane kore, a da su stari svjedoči proces fosilizacije koji ih je zahvatio. Posredno nam to potvrđuje i Gomerčić tvrdeći da motorna pila teško može prepiliti neki od stupova.
Jesu li ovi nalazi neko senzacionalno otkriće? U širim razmjerima čini se da nisu, a što se tiče povijesti samoga Otočca, njegova staroga grada, čini se da jesu. Naime, kako nam to stare vedute, crteži i planovi pokazuju, izvan samoga utvrđenoga grada žitelji Otočca boravili su u sojenicama razmještenim uz rub toka rijeke Gacke, ondje gdje riječna matica nije bila jaka. Bio je to niz nepravilno raspoređenih kućica koje nisu imale međusobnu čvrstu komunikaciju već je susjed do susjeda mogao doći na plavi – drvenom čamcu izdubljenim iz jelova trupca. Poznato je također da su neke od starih kamenih kuća u Donjem gradu izgrađene na glibovitu tlu upravo zahvaljujući drvenim stupovima zabijenim u tlo – sustav je to kojim je građena Venecija.
No ovo što se pokazalo na Gomerčićevu imanju vjerojatno nije vezano za sojenice, tj. kuće, već se radi o povezivanju staroga grada s čvrstim putem na obroncima okolnih brežuljaka. A koliko ovi stupovi mogu biti stari? Na to bi najpreciznije odgovorila radiokarbonska analiza nađenog drveta. Iz povijesnih saznanja o Otočcu s velikom se vjerojatnoćom može pretpostaviti da su stupovi stari najmanje dva stoljeća jer se na starim planovima 'stožernog mjesta Otočac' s kraja 18. ili početka 19. st. nalaze prvi podatci o ucrtanim drvenim mostovima kojima je povezan niz otočića, odnosno uspostavljena čvrsta komunikacija od Donjega grada prema Gornjem gradu. No sasvim je moguće dopustiti da su mnogo stariji i da se mogu datirati još pokoje stoljeće unatrag.
Dalibora Šušnjića, pročelnika Konzervatorskog odjela u Gospiću, upoznali smo s najnovijim otkrićima drvenih ostataka (stupovlja) u Donjem gradu u Otočcu. Konzervatorski odjel će odmah izaći na teren, utvrditi i dokumentirati stanje, s tim da će se komad drveta poslati na radiokarbonsku analizu radi utvrđivanja starosti drveta, što će pripomoći dataciji ostataka – doznali smo u Konzervatorskom odjelu.