Proslava Gospe Karmelske, 300. obljetnica župe i početak radova na uređenju crkve u Smiljanu

            Proslavi je prethodila trodnevna priprava. Mise su vodili i propovijedali vlč. Ane Luketić i fra Draženko Tomić. Sinoć, 15. srpnja, služena je misa bdijenja i upriličena procesija oko crkve. Za tu prigodnu vjernici gospićke župe pješke su hodočastili do Smiljana.
            Na sami blagdan svečanu misu je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. Uz brojne vjernike župe Smiljan na misi je bio i gradonačelnik grada Gospića g. Milan Kolić s bližim suradnicima, u ime Županije Ličko-senjske prof. Branimir šimunić, te gđa. Katica Prpić, predsjednica gospićkog gradskog vijeća, koja je i najzaslužnija za organizaciju proslave.

Današnja svečanost je označila i početak radova na sanaciji ponutrice i zvonika smiljanske crkve. Naime, kako je prošle godine uređen prostor rodne kuće Nikole Tesle i pravoslavna crkva, tako se zgodnim pokazalo urediti i obližnju katoličku crkvu, doduše ne s tako enormnim sredstvima, ali za početak ipak dostatnim. Odobreno je naime 1,5 milijuna kuna. Prikupljena je sva potrebna dokumentacija i mišljenje restauratora, a u tijeku je i izbor izvoditelja radova. Pod vodstvom vlč. u zadnjih godinu dana u župnoj crkvi su elektrificirana zvona, stavljeni su na crkvu novi hrastovi prozori, nova vrata i stepenište do kora.

Obraćajući se nazočnim Smiljančanima i njihovim gostima, koji su se za ovu prigodu sakupili iz svih dijelova Lijepe naše, biskup Bogović je uz ostalo rekao: „Kao što je starozavjetni prorok Ilija na brdu Karmelu vratio izraelski narod koji je počeo hramati, na put pravoga Boga, tako se i mi danas trebamo zapitati, hramamo li?... Bogatstvo, lažni spasitelji, zabave, laki provodi, alkohol, droga politika znaju nas dovesti u situaciju da nismo uspravni. Gospa Karmelska nas zove da se molimo pravom Bogu, ona koja je čvrsto uporište u najtežim trenucima nalazila u spasitelju... Budimo danas ljudi i kršćani sa svojom savješću, jer ako izbacimo normu savjesti i Boga, počinjemo hramati... Gospa Karmelska je 300 godina podučavala smiljanski narod da ima uporište u Bogu. Sigurnost koju ne mogu dati zemaljski vladari pa niti obitelj daje jedino Bog.“

 

PAR CRTICA IZ POVIJESTI ŽUPE

Prije najezde Turaka
     Smiljan se smjestio na zapadnom rubu Ličkoga polja, podno brda Krčmara, na 773 m nad morem. Sastoji se od osamnaest raspršenih zaselaka (Baćinac, Bogdanić, čovini, Debelo Brdo, Dražica, Kolakovica, Kovačevići, Ljutača, Milkovića Varoš, Miljača, Miškulin Brdo, Podkrčmar, Rastovača, Rastoka, Rosulje, Smiljan, Smiljansko Polje, Vaganac).
     Od arheoloških nalaza na području Smiljanskoga Polja je nađen mač iz 16. stoljeća prije Krista. Najstariji stanovnici smiljan su bili Japodi, zatim Rimljani te srednjovjekovni Hrvati, Turci, Vlasi, Srbi, Hrvati Bunjevci i Hrvati iz Hrvatskog primorja.      U predtursko doba na području Smiljana bilo je nekoliko crkava. Crkva sv. Marije Magdalene sa gostinjcem. Sagrađena je 1185. Bila je duga 18, a široka 10 m. Godine 1411. crkvu i gostinjac dijelovima svoga posjeda obdaruju knezovi Kurjaković. Godine 1484. spominje se i poseban duhovnik hospitalske crkve „Domin Mihovil špitaljski“. Crkvom i hospitalom su upravljali redovnici. Hospital je pružao usluge prenoćivanja putnika, trgovaca, činovnika i sudaca koji su trgovali i sudili u Tržiću, današnjem Pazarištu.
     Crkvu sv. Marije Magdalene zapalili su Turci 1535. u crkvi su bile nadgrobne ploče. Na pločama su bili glagoljski latinski napisi iz 12., 13. i 14. stoljeća. Te su ploče i ostalo klesano kamenje pri gradnji crkve BD Marije Karmelske upotrijebili novonaseljeni Hrvati Bunjeevci poslije oslobađanja Like od Turaka. Još i danas na ulazu u Smiljansko groblje nalazi se kamenica (rimska žara) na koju je uklesana godina 1464. i križ.      Druga srednjovjekovna crkva bila je u Malom Vekavcu posvećena sv. Nedjelji (Gospojini). Treća crkva se nalazila istočno od brda Bogdanića. Prema mišljenju konzervatorice Anđele Horvat jedna se crkva nalazila kod Obljajca u Rastoki, druga u Selištu ili na Krčmaru kako dokazuje smiljanksi župnik Jure Kovačević iz 1850. godine. Isti župnik tvrdi da je postojala crkva i na Kolakovici. Današnje samostalne župe Bužim i Trnovac bule su kapelanije župe Smiljan.

 

Poslije oslobađanja od Turaka
     Poslije oslobađanja Like od Turaka sedam bunjevačkih obitelji godine 1691. sagradilo je drvenu crkvicu u kojoj je misio lički misionar pop Marko Mesić kojemu je bilo najvažnije „pojti graditi živu Crkvu knjigom i molitvom, a caru služiti britkom sabljom“. Drvenu crkvu iz 1696. zamijenila je novosagrađena crkva koju su Bunjevci sagradili 1707. od klesanoga kamena dopremljenoga u 350 vozova od ruševne crkve i gostinjca sv. Marije Magdalene kod Mandinca. Crkva se već 1708. spominje ako župna. Posvetio ju je 1723. biskup Pahmajević. Kaže da se na oltaru nalazi prekrasna slika Gospe Karmelske. Godine 1733. spominje se da su zidovi na nekim mjestima ispucali pa je opasno da se obruše. Župni stan liči više na štalu. Smiljan 1752. ima 862 vjernika. Ova crkva izgorjela je na Božić 1862. do zapaljenih svijeća. 

Današnja crkva Gospe Karmelske
     Današnja crkva BDM Karmelske sagrađena je 1864. Gradnja je crkve počela 5. rujna 1859. za župnika Tome Jeličića. Prilikom gradnje srušila se volta ispod glavnog oltara. Trebalo je sve ozidano srušiti i ponovno početi zidati. Druga gradnja crkve dovršena je 10. kolovoza 1864. Posvetio ju je 17. kolovoza 1864. biskup Vjenceslav šoić.      Nad ulazom u crkvu stoji spomen ploča s natpisom: „Pod Franjom Josipom I. carom austrijskim i kraljem ugarskim i hrvatskim, državnim troškom i žrtvom puka smiljanskoga sagrađena bi ova župna crkva BD Marije od Karmela za Tome Jelčića mestnog župnika godine 1864.“
     Iznad vrata sakristije druga je spomen ploča s natpisom: „Ovu novosagrađenu crkvu smiljansku BD Marije od Karmela posvetio je presvijetli gospodin biskup Dr. Vjenceslav šoić dne. 17. mjeseca kolovoza 1864. Stavio Tomo Jeličić mestni župnik.“      U crkvi su sporedni oltari posvećeni sv. Ani i sv. Antunu Padovanskom.
     Sliku BD Marije od Karmela na glavnom oltaru poklonio je Franjo Bach glavni zidar grobljanske kapelice Bezgrešnog Začeća od BDM. Ova kapelica sagrađena je 1863. godine.
 
Iza Drugog svjetskog rata
Partizani su na Gospu Karmelsku 1942. zauzeli obje škole, općinu i župni stan. Uslijedilo je žalosno razdoblje Drugog svjetskog rata sa partizanskom etikom i ponašanjem u kojemu je u Smiljanu zamro vjerski život.
Župnik Josip Kapš 1963. godine počinje obnavljati crkvu Gospe Karmelske u Smiljanu. Isti je župnik uz pomoć vjernog puka godine 1971. sagradio na groblju u Rosuljama kapelu Srca Isusova a godine 1976. sagradio kapelu sv. Ivan Krstitelja na groblju u Smiljanksom Polju ugradivši u nju nešto kamenja od porušene crkve sv. Ivan Krstitelja na Velebitu iznad Medaka, a u iskopani „zdenac života“ izlio je također nešto vode zahvaćene u Velebitu.
        U zadnje pod vodstvom vlč. Marka Cvitkovića u župi su elektrificirana zvona, stavljeni su na crkvu novi hrastovi prozori, nova vrata i stepenište do kora.

  Vijesti - Sve