RIJEKA: TPT o svećeniku i euharistiji

Stoga i temu ovog Teološko-pastoralnog tjedna trebamo produbiti i na našim biskupijskim, dekanatskim i župnim susretima kako je i predviđeno. Neka ovo bude početak dubokog promišljanja i kapilarnog rada“, rekao je krčki biskup Valter Župan okupljenim svećenicima na otvaranju. „Slijedeći Papin poziv potrebno je da ova godina uistinu urodi duhovnim plodovima.“ Prema predviđenom programu TPT se na Teologiji u Rijeci održava samo jedan dan, a potom se nastavlja na susretima u biskupijama i na skupovima permanentnog obrazovanja svećenika. Tema TPT-a sastavni je dio pastoralnog plana i programa svih četiriju biskupija Riječke metropolije.Kancelar Teologije riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić istaknuo je potrebu stalnog usavršavanja, učenja i formiranja, ne samo u intelektualnom smislu, nego i pastoralnom, duhovnom i ljudskom. „Zovemo se svećenicima po tome što slavimo sakrament euharistije. Pozivam vas stoga da ove teme produbljujete i tako se pripremate za pastoralne izazove u našem vremenu.“ Predstojnik teologije u rijeci dr. Milan špehar predstavljajući teme skupa istaknuo je kako Svećenička godina otvara puno aspekata, a svi su povezani s pastoralom.
Euharistiji je središte svećenikova pastoralnog djelovanja

Ovogodišnja predavanja na Teologiji u Rijeci nastojala su ponuditi odgovore na aktualna pitanja odnosa svećeništva i euharistije. Zašto je euharistija temelj svećenikova života i njegovog ukupnog pastoralnog djelovanja? Kako protumačiti činjenicu da se u Novom zavjetu za službenike u kršćanskim zajednicama nigdje izričito ne koristi naziv „svećenik“? što papa Benedikt XVI. naučava o mjestu i ulozi euharistije u kršćanskom životu? U kojemu su odnosu svećenik i vjernici na misnom slavlju okupljene Kristove zajednice? Koje su pastoralne mogućnosti televizijskog i radijskog prijenosa mise? Koje su obveze i prava svećenika služitelja euharistije prema crkvenom pravu? Koje su karakteristike svećeničke duhovnosti koja ima svoj izvor u euharistiji? Na brojna pitanja koja su se nametnula suvremenom situacijom Crkve u svijetu te su postavljena pri osmišljavanju teme TPT-a, odgovore su pokušali dati profesori s riječke Teologije.
Dr. Nikola Vranješ govorio je o euharistiji kao središtu svećenikova pastoralnog djelovanja. Koncilski dekret Presbiterium ordinis i dogmatska konstitucija o Crkvi Lumen Gentium ističu kako svećenik vrhunac svoje službe doživljava u euharistiji. Ona je ujedno i „izvor pastoralne ljubavi koja je duša cijele svećenikove službe. Dostojno svećenikovo slavljenje euharistije mora se zrcaliti u njegovom životu i djelovanju. Svećenička egzistencija u bitnome je euharistijska egzistencija. Njegov identitet neodvojiv je od euharistijskog otajstva,“ rekao je Vranješ. Iz euharistije se gradi zajedništvo Crkve, pa je euharistija izvorište i uporište svećenikova pastoralnog djelovanja, odnosno brige za crkvenu zajednicu. „Euharistija je vrhunac pastoralnog djelovanja i sve bi aktivnosti trebalo povezati s euharistijskim slavljem. No, s druge strane liturgijski se život župe ipak ne smije svesti samo na misno slavlje. Trebao bi se obogatiti i drugim nesakramentalnim liturgijskim formama“, zaključio je Vranješ.
Dr. Jerko Valković svećenike je upoznao s pastoralnim mogućnostima radijskog i televizijskog prijenosa mise. „Pastoral prijenosa misa usmjeren je prema bolesnima i nemoćnima. Otvara mogućnosti komunitarnog karaktera i potrebno je promišljati o načinima sudjelovanja onih koji na taj način prate misu“, potaknuo je Valković. Iako se u direktnom prijenosu mise ostvaruje zajedništvo unatoč prostornoj udaljenosti, upozorio je kako ipak slušanje ili gledanje mise ne može u potpunosti zamijeniti odlazak u crkvu. „Misa se zapravo ne može prenositi medijem, prenosi se samo obred. Medij je uvijek posrednik koji povezuje ali i naznačuje odvojenost od samog događaja.“ Valković je upozorio da se određeni oblik zajedništva može ostvariti jedino ako prijenos mise ide direktno, u realnom vremenu.
Dr. Božidar Mrakovčić govorio je o odnosu euharistije i svećeništva u Novom zavjetu. Isus je ustanovivši euharistiju ustanovio i svećenički red, no Djela apostolska šute o tome tko je predsjedao euharistijskim slavljima u prvim kršćanskim zajednicama. Samo se na jednom mjestu navodi da je sv. Pavao predvodio slavlje prvog dana u tjednu. „To što u Novom zavjetu nema spomena o predvoditeljima ne znači da je ono što je prva Crkva činila kasnije protivno Novom zavjetu“, objasnio je Mrakovčić. Svećeništvo u Novom zavjetu novo je u odnosu na levite u Starom zavjetu. Zbog toga se taj termin ne koristi za predvoditelje slavlja. Ne nazivaju se svećenicima jer postoji opasnost poistovjećivanja sa starim shvaćanjem ove službe. Novi zavjet daje novu, egzistencijalnu dimenziju svećeničkoj službi. „Egzistencijalno svećeništvo treba biti uzor i norma našem ministerijalnom svećeništvu“, zaključio je Mrakovčić.

Odgoj za euharistiju

Mr. Ivan Stošić istaknuo je važnost ispravnog shvaćanja euharistije kod vjernika i svećenika te njihovog odnosa u misnom slavlju. Vjernici ponekad misu shvaćaju kao nešto što svećenik odrađuje i za to prima naknadu. S druge strane svećenik može pasti u napast da misu služi u velikoj pobožnosti, ali samo za sebe, smatrajući da ga prisutnost vjernika ometa u svetom činu. „Svako euharistijsko slavlje je djelo Krista svećenika i zajednice Crkve.“ Crkva želi kvalitetno sudjelovanje svih vjernika za što je potrebna i edukacija. „Uvjet za mogućnost sudjelovanja vjernika je da svećenici budu učitelji liturgije.“ Stošić je objasnio da svaki član Crkve ima udjela u svećeništvu Isusa Krista na temelju krsnog svećeništva. „Ministerijalno svećeništvo koje se dobiva ređenjem, u Crkvi je radi krsnog svećeništva. Bitna crta ređeničkog svećeništva je služenje narodu Božjem.“
O recentnim liturgijskim dokumentima koji prikazuju svećenika i euharistiju govorio je mr. Ivan Milovčić, primijetivši kako je o tome objavljen brojni materijal. Istaknuo je kako dokumenti govore o odnosu svećenika i euharistije, ali i ulozi svećenika u odgoju zajednice za euharistiju. Dokumenti ističu kako svećenik vršeći službu predvoditelja predstavlja Krista i upućuje na njega. Po pitanju odgoja zajednice u apostolskoj pobudnici „Sacramentum Caritatis“ papa Benedikt XVI. napominje da je najbolji način na koji se promiče sudjelovanje naroda u euharistiji, dostojno slavljenje sakramenta. „Najbolja kateheza o euharistiji je sama euharistija“, zaključio je Milovčić.
Dr. s. Nela Gašpar predstavila je promišljanja o euharistiji pape Benedikta XVI. koji o njoj govori kao o središtu, izvoru i vrhuncu kršćanskog života. U knjizi „Bog je s nama. Euharistija: središte života“ kardinal Ratzinger analizira riječi ustanove euharistije na posljednjoj večeri i zaključuje kako je ustanovljenje prethodnica smrti. Isusove riječi izričaj su Izraelova žrtvenog jezika, no Bog u euharistiji ne traži žrtvovanje životinja ni čovjeka. „Bog želi nešto veće od toga. Želi ljubav koja preobražava čovjeka, koja ga čini sposobnim da prihvati Boga“, rekla je dr. Gašpar objašnjavajući kako je euharistija nužna za spasenje i zajedništvo s Bogom i ljudima. Apostolska pobudnica „Sacramentum Caritatis“, govori o Euharistiji, vrelu i vrhuncu života i poslanja Crkve. U njoj papa tvrdi da euharistija dovodi do ispunjenja kršćansku inicijaciju te se postavlja kao središte i cilj sveukupnog sakramentalnog života.
Dr. Slavko Zec predstavio je kanonsko-pravne odrednice za svećenike predvoditelje euharistije, upozorivši i na moguće nepravilnosti pri služenju misa. Dr. Franjo Velčić govorio je o Hrvatsko-slovenskom mjesečniku „Sanctissima Eucharistia“ koji je izlazio od 1902. do 1911. i „Društvu svećenika klanjaoca“ iz čijeg se odnosa prema euharistiji može i danas učiti. Teološko-pastoralni tjedan zaključio je Dr. Milan špehar predavanjem o duhovnosti svećenika pod naslovom „što činiš, to i živi! Euharistija - izvor svećeničke duhovnosti“. špehar je istaknuo kao se svećenička duhovnost hrani onime što čini te je stoga potrebno postići ravnotežu cjelokupnog života. Kod svećeničkog ređenja, dok mu pruža pliticu i kalež, biskup poziva ređenika da živi ono što čini. „Misa se ne obavlja, ne čita, ona se slavi cijelim životom“, rekao je špehar i podsjetio da euharistija sadrži sve dimenzije ljudskog bića i upućuje na zajedništvo s Bogom i međusobno.   Vijesti - Sve