SENJ: Biskup Bogović o povijesti senjskog srednjeg školstva
«Nećete često naići na ovakve obljetnice, jer se u Senju knjiga voljela i poštivala više nego bilo gdje» istaknuo je i biskup gospićko-senjski mons.dr. Mile Bogović govoreći o povijesti srednjovjekovnog školstva u biskupijama senjskoj i modruškoj ili krbavskoj. Ono je bilo na razini školstva u drugim zemljama. Tako je biskup Agatić učinio važan iskorak kad je 1634. u Senj doveo pavline a gimnazija se otvara 1725. Nastavni jezik bio je latinski a u vrijeme germanizacije koncem 18. stoljeća pokušava se nametnuti njemački koji će biti u gimnaziji najprisutniji nakon pojave nacionalnog buđenja (Ilirskog preporoda), odnosno za vrijeme biskupovanja velikog hrvatskog rodoljuba Mirka Ožegovića. On će profesorima pisati hrvatskim jezikom, a oni su njemu odgovarali na njemačkom. Bilo je to stoga što je Senj pripadao Vojnoj krajini u kojoj je njemački bio službeni jezik. Ukinućem Krajine, uveden je i u gimnaziju hrvatski kao nastavni jezik. U Senju je 1806. osnovana teologija, a dvije godine kasnije i filozofija. Tako je Senj pored gimnazije dobio i visoko učilište, kroz stoljeće i pol jedino na području Zapadne Hrvatske. Nakon pavlina, Ježić je gimnaziju povjerio franjevcima nakon kojih će gimnaziju voditi biskupijski svećenici. U drugom dijelu 19. stoljeća postupno će se uključivati i laici. „Možemo zaključiti da je djelovanje srednjeg školstva u Senju, sve od njegovih novovjekih početaka, bilo tijesno vezano uz teološki studij. Ta međusobna uvjetovanost i isprepletenost trajala je sve do zatvaranja bogoslovskog učilišta 1940. Od 1857. ta međuovisnost dolazila je najviše do izražaja po djelovanju zavoda "Ožegovićianuma" , zaključio je biskup Bogović.
Na skupu je sudionike ispred grada Senja pozdravio gradonačelnik Darko Nekić, ravnateljica Srednje škole Danijela Vukelić, te Biserka šušnjić ispred Agencije za obrazovanje kao i Danijela Hečimović u ime Ličko-senjske županije.