Sveta misa u povodu Dana Ličko-senjske županije
Upravo te odlike, podsjetio je biskup Bogović, krasile su Antu Starčevića, koji rođen 23. svibnja 1823. u nedalekom Žitniku, u župi Klanac ili Gornje Pazarište, dodavši kako valja istaknuti da je Starčević bio istinski vjernik, iako je imao prigovora na svećenike. "Vidio je da često ne čine ono što bi trebali i mogli. Ante je zacijelo ulogu svećenika gledao kroz svoga strica Šimu, koji je bio visoki intelektualac i sveti čovjek pa ga je teško bilo nasljedovati. Teško je bilo očekivati od svakog svećenika da postigne tu veoma zahtjevnu razinu i zato je u Antinim očima, koji je uvijek bio radikalan, bilo mnogo zakazivanja u svećeničkim redovima", naglasio je biskup ter dodao da se Ante kao vjernik nije kolebao i smatrao je da je vjera potrebna pojedincu i državi. "Boj se Boga, čini pravo i nikoga se ne plaši!" – napisao je Ante Starčević, a za državu kaže: "Lakše je sazidati grad u zraku, nego načiniti deržavu bez vjere u Boga."
Potom je biskup Bogović naglasio da kod obojice Starčevića, Ante i njegova strica Šime, koji je kao župnik djelovao u Karlobagu, valja posebno istaknuti da su imali duboke korijene u Lici i da su narasli veliki. "Ta navezanost na zemlju, povezanost s njome, ukorijenjenost u nju lijepa je osobina mnogih Ličana, a Ante u tome prednjači. On je poput visokog hrasta koji se ne savija jer ima duboke korijene. Tako ga je i umjetnik prikazao na spomeniku u Šestinama. Tako duboko ukorijenjen u zemlji i s intelektualnom visinom koja ga je krasila gledao je Starčević na sve krajeve gdje žive Hrvati, sanjao njihovo ujedinjenje i radio na ostvarenju njihove samostalne države. Tako jasno formuliran program samostalne Hrvatske, tako dosljedan i predani rad na ostvarenju takvoga programa nije do tada nitko imao. Izrastao je iz porodice u kojoj su mnogi bili seoski starješine (možda im otuda i ime!), koji nisu razmišljali samo o svom gruntu nego i o dobru šire zajednice, koji trebaju znati pretpostaviti dobro zajednice svome dobru i dobru svoje obitelji. To je preduvjet za svakog pravog vođu", rekao je biskup, podsjetivši da su upravo zbog tih odlika Ante Starčević postao trajna inspiracija svima koji hrvatski razmišljaju ter je zato nazvan Ocem Domovine, na što posebno Ličani trebaju biti ponosni.
Na kraju je biskup Bogović istaknuo i duboku povezanost Starčevića s rodnom grudom, doslovce zemljom čiju je blagodat osjetio, promatrajući je "kako mu se ona daruje, kako donosi plodove; surađivao je s njome u svome Žitniku, družio se s njome, zavolio je tako da će poslije znati govoriti o zemlji kao o ljubljenoj ženi. Taj njegov grunt i ta njegova ljubav proširili su se na cijelu zemlju Hrvatsku", naglasio je biskup, zaželjevši svima da "vidimo to blago koje 'višnji nam Bog je dô' na ovom prostoru hrvatske domovine i da mu za to zahvalimo", ter je sve pozvao na suradnju s tim Božjim darovima, kako bismo obogatili ovaj prostor svojom suradnjom s njima i s ljudima koji na tom prostoru žive. "Neka nam svima u tome bude uzor veliki lik ove zemlje i Otac Domovine Ante Starčević i neka nam Bog bude na pomoći", zaključio je biskup Bogović.
Na kraju euharistijskog slavlja, u kojem su koncelebrirali domaćin mons. Čančar, ravnatelj Caritasa Gospićko-senjske biskupije vlč. Luka Blažević i kompoljski župnik don Anđelko Kaćunko, a asistirao je đakon vlč. Nikola Prša, svima a posebno biskupu zahvalio je gospićki župnik i sve pozvao na molitvu i paljenje svijeća kod spomenika hrvatskim braniteljima ter kod biste predsjednika Franje Tuđmana.