Dekanati i župe
Po veličini prostora koji obuhvaća (8.200 km2), nova biskupija spada među veće u Hrvatskoj, ali po broju stanovništva jedna je od manjih. Stanovnika je na tom području 1991. bilo oko 146.000, od čega je 57.920 ili 39 % bilo srpske nacionalnosti (pravoslavaca), a 56 % ili 80.380 Hrvata (katolika). Danas katolika ima, s onima prognanima iz Bosne, blizu broja iz 1991., a Srba (pravoslavaca) daleko manje nego spomenute godine. Ukupno katoličkih župa je 83, aktivnih biskupijskih svećenika 33, a redovničkih 8. U neke župe svećenici se nisu još vratili nakon progonstva 1991. jer se još nisu vratili ni vjernici.
Ovaj, naime, prostor povezuje hrvatski sjever s hrvatskim jugom. U interesu je Hrvatske da taj vez bude čvršći. Ovaj je prostor još u ranom srednjem vijeku bio veza između Dalmatinske Hrvatske i Slavonije i u njemu je vladao ban (Banska Hrvatska). Nisu bez temelja mzmišljanja da su počeci hrvatske države upravo ovdje (Borna je najprije "dux Guduscanorum" tj. knez Gačana, a nakon toga prelazi velebitski planinski lanac). Vjerujemo također da će se iskazati i oni koji su zbog raznih neprilika morali napustiti ovo područje, ali su srcem i dalje s njime povezani. Jednako tako vjerujemo da ćemo naići na razumijevanje katoličkog svijeta izvan Hrvatske. Na prostoru nove biskupije bila su u srednjem vijeku četiri biskupska sjedišta: Senj (oko 1150.-1969.), Krbava (1185.-1460.), Modruš (1460.-1493.) i Otočac ( 1460.-1534.). Uz to bilo je oko 20 samostana. Kao biskupsko sjedište preživio je Turke samo Senj, a u njemu su ostala i nakon Turaka dva samostana.(Iz predstavljanja biskupa Mile Bogovića)
Biskupija je inicijalno ustrojena s pet dekanata: gospićki, senjski, otočki, slunjski i ogulinski. Godine 2012. formira se od dijelova slunjskog i gospićkog dkenata novi dekanat "Udbinski" sa sjedištem na Udbini. U izbornicima ispod ovoga možete vidjeti predstavljanje dekanata sa župama. Na žalost, neki su predstavljeni temeljito, a neki s osnovnim podacima.
