Biskup Bogović predslavio misu u župi Zavalje i sudjelovao u znanstvenom skupu
Nakon mise slijedio je treću godinu za redom znanstveni skup „Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana“ u organizaciji župe sv. Franje Asiškog iz Zavalja i Udruge bivše općine Zavalje iz Zagreba. Tema ovogodišnjeg skupa bila je „Župa Zavalje i Lika u Domovinskom ratu“ a i ovaj skup kao i prethodni održan je u župnoj crkvi, dok su održavanje skupa pomogli HKD Napredak podružnica Bihać kao i HVIDR-a Bihać. Jedan od sudionika s temom „Uništena sakralna baština gospićko- senjske biskupije“ bio je i Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović.
Skup je u ime organizatora otvorio Želimir Prša a nazočili su mu predstavnici Općine Bihać, općine Plitvička jezera, političkih stranaka SDA i HDZ 1990 i HDZ BiH, kao i više kulturnih ustanova iz Hrvatske (Gradski muzej Senj i Katedra čakavskog sabora Modruše). Ostali izlagači na simpoziju su bili Ivan Prša na temu „Plješevica bedem slobode“, Josip Jurčević „Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990.-1995.“, te biskup Mile Bogović „Uništena sakralna baština gospićko- senjske biskupije.“
Govoreći na temu „Uništena sakralna baština gospićko- senjske biskupije“ biskup je iznio detaljne podatke o stanju svih crkava u pet dekanata tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije koje su kasnije formirale novu Gospićko-senjsku biskupiju. Stradale su 34 crkve, od čega 3 potpuno (Saborsko, Cetingrad i Čanak), 12 vrlo teško a ostale nešto manje, što je potkrijepio videoprezentacijom One koje nisu oštećivane jače a bile su na okupiranom prostoru služile su za skladišta. Nakon oslobodilačke akcije Oluje u Vatikan su došli prigovori da su Hrvati uništavali pravoslavne crkve. Biskup je tada bio u komisiji koja je obišla teren te su ustvrdili da su to bile obične laži. Ono što je na kraju istaknuo, u 10 godina obnove sve su crkve uz pomoć države obnovljene, čime je više urađeno u obnovi crkava nego za čitavo vrijeme od 1945 pa do 90. Ivan Prša iz Bihaća je govorio o vojnom organiziranje Hrvata bihaćke regije u HVO-u i njihovom doprinosu u ratu protiv velikosrpskih agresora. Tako je istaknuo podatak da je u ratu bilo angažirano čak 25 posto od ukupnog broja Hrvata koji su držali značajne linije obrane a imali su tijekom rata 72 poginulih i preko 200 ranjenih. To je bio i prvi slučaj političkoj jedinstva Hrvata tog kraja.
Dr. Josip Jurčević je govoreći o odnosima RH i BiH istaknuo da je ta tema najkrivotvorenija u aktualnoj povijesnoj znanosti i politici u čemu svi prave kompromise. On kao svjedok Haškog suda ističe da na ispravljanju tih laži treba posebno inzistirati, jer Hrvatska i Bosna i Hercegovina su u ratu surađivale jedna s drugom, po svom položaju upućene su jedna na drugu a i ustroj oružanih snaga bio je povezan kao i suradnja socijalnih ustanova tijekom rata.
Biskup Jezerinac je na kraju skupa istaknuo potrebu iznošenja istine, jer na suđenju u Hagu ne sudi se generalima već hrvatskom narodu. Zaželio je da u suradnji s BiH i dalje crpimo zajedništvo kao i na početku Domovinskog rata. Biskup Bogović je kao zaključak istaknuo da se mi kao narod s nikim ne natječemo po želji za vlašću, već po ljubavi za život. Dok je apsolutna vrijednost u komunizmu vlast a u liberalnom kapitalizmu bogatstvo, naša najveća vrijednost je ostati uz istinu, dobrotu i ljubav. U naše kršćansko razmišljanje više ubacimo element da nismo siromašni ako nemamo novca niti položaja. Biskup je na kraju istaknuo da 75 posto hrvatskog naroda potječe iz Bosne i Hercegovine koja je Hrvatsku zadnjih desetljeća napunila životom i spasila ju.