Biskup Bogović u Udbini na blagdan sv. Jakova, zaštitnika drevne Krbavske biskupije
„Apostoli su bili ambiciozni u društvu, htjeli su biti oni kojima će se klanjati a ne oni koji će služiti. Jakov i Ivan su među njima htjeli biti prvi među jednakima, no Isus je to ipak promijenio što su oni i prihvatili. Jakov je čak dao svoj život za Krista. Bog je u njih ušao u cijelosti kroz Duha Svetoga davši im neizrecivu snagu. Sv. Jakov je spoznao da kad je u rukama nebeskima, da je nepobjediv. Upravo su grobovi sv. Jakova u Sanitago de Camposteli kao i grobovi mučenika u Rimu postali najpopularnije hodočasničke trase, od kojih su neke išle i preko Krbave i dalje Bilaja, Pazarišta, Ogulina i Opatije prema Italiji i Španjolskoj. Upravo su grobovi mučenika učinili puno za jedinstvo cijele Europe. Nešto slično činimo i mi danas sa Svehrvatskim grobom na Krbavskom polju kroz koji bi ostvarili i duhovno jedinstvo hrvatskog naroda, baš kao što je i štap hrvatskih biskupa postao simbolom iseljene i domicilne Hrvatske, zaključio je svoju propovijed biskup Bogović.
Nakon mise biskup je zajedno sa svećenicima i vjernicima pohodio ostatke drevne katedrale te progovorio o koincidenciji pronalaska ostataka stare katedrale odmah nakon Domovinskog rata, njezinoj ulozi te gubitku značaja turskim prodorima, kao i kasnijem seljenju središta naseljenosti iz mjesta Krbave na Udbinu.
Mjesto kao što je bila drevna Krbava gradila su se na povišenim mjestima i imala su tornjeve sa zvonima koja su služila za uzbunjivanje. Tek kasnije takve tornjeve preuzimaju i crkve te zvonici ulaze u liturgiju kao sastavni dio prostora crkve. Oko ovog brda nalazio se i drevni grad Krbava koji se kasnije premješta na mjesto današnje Udbine dok katedrala sv. Jakova ostaje na osami jer se zbog turskih prodora kaptol i katedrala sele 1460. godine na Modruš. Nakon redovitih arheoloških istraživanja Zadarskog muzeja kao i Muzeja Like koji se sada šire na pokrajnji prostor uz katedralu, jedna od najnovijih pronalazaka je i krušna peć koja može ukazivati da su tu djelovali benediktinci i kohabitirali uz biskupiju. Biskup je zatim pokazao okolne vrhove od kojih je jedno Komić brdo na kojem su svoje posjede i utvrdu imali knezovi krbavski Kurjakovići, u Karlovića dvorima. Od njih je najpoznatiji bio knez Ivan Karlović zvani hrvatski Job jer je ostao bez svega, a koji je pokopan u Remetama 1527. godine. Njegov život opisao je hrvatskih književnih Petar Grgec u knjizi „Hrvatski Job“ a njegovoj tragičnoj sudbini još pjevaju Moliški Hrvatski koji su se u to vrijeme pred Turcima iselili u Molize u Italiji.
