GOSPIĆ: Prva obljetnica tribina “Mladi petak”
Odakle ideja o organiziranju tribine "Mladi petak"?
Sve novopokrenute inicijative potekle su iz razgovora župnika Luketića i mene. Budući da stalno raspravljamo ne samo o pastoralnim nego i o kulturnim i ostalim potrebama Grada odnosno naših građana i vjernika, posebno nam je na srcu pokušaj obogaćenja ponude novim duhovnim i kulturnim sadržajima. Tu smo kao kategoriju od "posebne državne skrbi", da parafraziram poznati izraz, u prvom redu imali mlade. Budući da u crkvi postoji tradicionalna pobožnost Devet prvih petaka za čašćenje Presvetog Srca Isusova, rodila se ideja o "mladom petku" kao svojevrsnoj "dopunskoj nastavi" na kulturnoj razini.
Možda je također zanimljiva "slučajnost" da se to dogodilo u Svećeničkoj godini. Ali ovo je značajno: kada smo u jednom razgovoru taj prijedlog iznijeli našem gradonačelniku Koliću, on je sa svojim suradnicima svesrdno i višestruko podržao našu inicijativu. Tako je ova tribina, upravo zahvaljujući i organizacijskom partnerstvu Grada Gospića, smatram uspješno, izdržala svoju prvu sezonu.
I jeste li na kraju zadovoljni?
Osobno sam jako zadovoljan, premda ne u potpunosti. Naravno, tribina je jedinstvena novost odnosno novi sadržaj koji nije zabava, pa nismo ni očekivali masovan odaziv. Tribinu smo zamislili kao svojevrstan forum s dvostrukim ciljem i svrhom. Naime, družeći se s osmašima tijekom priprave za Krizmu i uočivši navike u zabavnom životu mladih u gradu, primijetio sam kako se oni ne samo pripremaju za to nego neki već oponašaju ono što čine stariji. A kako je već petak prvi dan tzv. izlaska za vikend, htjeli smo da tribina bude i pokušaj da se - nakon molitve i posvećenja Srcu Isusovu u crkvi - ponudom jednog novog kulturnog sadržaja barem nekoga od mladih ukloni od obesvećenja njihova srca. A znamo da se to najčešće događa u noćnom provodu uz buku i mrak u raznim "rupama", gdje mladi neprirodno stare jer se prebrzo "troše" i "ubijaju" raznim opijatima i nemoralom.
Dakle, tribina je namijenjena u prvom redu mladima - studentima i starijim srednjoškolcima, ali je otvorena i ostalim građanima svih staleža, tj. bez obzira na dob i ostale razlike. Drugim riječima, budući da je suvremeni čovjek pretjerano orijentiran na vizualne medije, željeli smo i mlade i starije potaknuti da se navikavaju na redovito "konzumiranje" novih kulturnih sadržaja.
Što ste zapravo tribinom željeli postići? Koji vam je bio osnovni cilj?
Dakle, glavna svrha i prvotni željeni cilj ove tribine jest duhovna i intelektualna izgradnja mladeži. Dugoročno gledano, u duhu vrednovanja hrvatske vjerničke i kulturne baštine, tribine bi trebale dati poticaj široj duhovnoj obnovi i moralnoj preobrazbi našega društva, kako bi također bilo spremno obogatiti buduće europsko zajedništvo. A mladima bi ova aktivnost trebala doprinijeti izgradnji u zdrave i zrele osobnosti koje će sutra moći preuzeti odgovorne javne dužnosti i poslove od važnosti za naš Grad, kao i za cijeli narod i državu. To nekome može zvučati pretenciozno, ali ovaj program predpostavlja sklad s raznim drugim zdravim sadržajima i aktivnostima koji se nude građanima.
A budući da se, dakle, na razini grada osjećao nedostatak jedne stalne i redovite priredbe otvorenog edukativnog tipa, bili smo uvjereni da tribina "Mladi petak" - osim što će doprinijeti jačanju kulturne ponude na razini Grada i biti doprinos kulturnom uzdizanju svih građana Grada Gospića - također može biti doprinos izgradnji gradskog identiteta i imidža Grada kao zdrave i urbane "ličke metropole", kako ga ja od milja zovem.
Kakav je bio odaziv mladih i koliko odrasli posjećuju tribine?
Izrazivši zadovoljstvo u dijelu prethodnog odgovora imao sam na umu činjenicu da se oko tribine "oformila" vrlo kvalitetna publika. Nije se, dakle, dogodilo predviđanje da bi tribina mogla pobožnim vjernicima postati "drugo poluvrijeme" nakon krunice i mise u katedrali. Premda su neki, moram to istaknuti kao pohvalu, redovito nakon pobožnosti Prvog petka dolazili u KIC.
Zatim, zadovoljni smo i odazivom publike, štoviše može se reći da je tribina brojčano bila vrlo dobro posjećena, premda sam na nekim temama očekivao mnogo veći broj nazočnih, poglavito ljude koji bi po svojoj struci trebali biti izravno zainteresirani. U tom smislu sam osobno ostao razočaran sa samo 40 posjetitelja na predavanju dr. Jurja Batelje o Stepincu u novijim partijskim i crkvenim dokumentima. Ukupno je na devet tribina bilo nazočno oko 550 posjetitelja, što je prosječno oko šezdeset po jednom susretu.
Je li to za dovoljno s obzirom na "kapacitet" našega Grada?
Možda će se to nekome činiti malo, a nekome mnogo. Međutim, valja uzeti u obzir i činjenicu da neki, posebno stariji, bez obzira na (ne)sklonost kulturnim sadržajima, uopće nemaju naviku izlaska iz kuće osim u kafić, na Balinovac, u selo ili na sprovod. Međutim, ovo moram istaknuti, nije to nikakva ni gospićka ni lička posebnost, nego je tako svim našim regijama. Osim toga, kao poznata posljedica "tretmana" u prošlosti, moguće je da pojedinci još uvijek funkcioniraju "po partijskoj liniji" - danas je to stranačka stega pa ih može pokrenuti samo neki politički ili stranački događaj. Ponavljam, ovdje ne mislim izravno na našu sredinu nego govorim općenito o mentalitetu koji je još uvijek prisutan u cijelom narodu. Stoga bi bilo jako opasno ne poraditi najozbiljnije na odmaku od toga mentalnog modela.
Zato ljude treba poticati na samoinicijativnost da ne reagiraju samo "na komandu" ili "na daljinski", jer ukalupljeni tipovi ostaju uvijek vjerni sluge svih režima - a to je tragično tapkanje u mjestu. Stoga se upravo pomoću raznolikih kulturnih sadržaja stječe duhovna širina. Jasno je da tome na izvanredan način služe također bogoštovni čini odnosno sve ono što se događa u crkvi - i nedjeljom i u tjednu. Zato se uvijek osjećam jadno kad vidim mladog čovjeka koji se sav predao jednoj aktivnosti (to može biti nogomet, glazba, lov… i sl.) pa se treningom tako iscrpljuje da nema vremena ni za što drugo. Posebnu štetu samima sebi čine djeca, ili njihovi roditelji njima, kada se poslije krizme "odmaraju od Boga i crkve".
Nisu svjesni da se pretvaraju u duhovne bogalje, slične npr. djetetu kojem nakon osmog razreda deset godina ne bi rasla jedna ruka ili noga. Gledano u cjelini valja priznati da je čudno koliki je i kod kršćana, pa i u ovoj našoj ličkoj sredini, nerazmjer između brige za tijelo i skrbi za dušu! Zato i ima danas posvuda toliko neuravnoteženih i bolesnih.
Koliko je tribina održano i koje biste izdvojili kao najzanimljivije?
Od 2 listopada 2009. do 4. lipnja ove godine na tribini "Mladi petak" građanima se predstavilo devet uglednih predavača iz raznih dijelova Hrvatske i isto toliko raznolikih tema. Tribine su se održavale uglavnom prvoga petka u mjesecu sljedećim redom - nabrojit ću teme i predavače (i nadnevke održavanja pojedine priredbe):
1. UMJETNA OPLODNJA - razlozi za obranu i osporavanje novoga zakona
- gost: mr. Darko Milinović, dr. med., ministar zdravstva i socijalne skrbi (2. listopada 2009.).
2. EU i CRKVA - od "kršćanskih korijena Europe" do "suživota različitosti"
- gost: prof. dr. Josip Grbac, profesor kršćanske etike na Teologiji u Rijeci (6. studenoga 2009.).
3. FRANJO TUĐMAN i HRVATSKA - dvadeset godina poslije (1989. - 1999. - 2009.)
- gost: Zdravko Gavran, prof., književnik i publicist, bivši savjetnik predsjednika Franje Tuđmana (10. prosinca 2009.).
4. SAI BABA i/ili ISUS KRIST - u ozračju ekumenizma
- gost: dr. Josip Blažević, profesor teologije i magistar novaka franjevaca konventualaca u Zagrebu (8. siječnja 2010.).
5. ETIČKE DVOJBE SUVREMENE MEDICINE i odnos vjere prema ljudskom životu od začeća do smrti
- gost: pater Marko Glogović, tajnik Hrvatske pavlinske provincije, voditelj Centra za nerođeni život "Betlehem", Kamensko/Karlovac (5. veljače 2010.).
6. SPOLNI ODGOJ i/li SPORNI ZAKON - hoće li djecu odgajati roditelji ili seksolozi?
- gost: Ladislav Ilčić, prof., predsjednik Udruge "Glas roditelja za djecu" - GROZD (5. ožujka 2010.).
7. TKO I ŠTO POTIČE MLADE NA NASILJE?
- gost: prof. dr. Zlatko Miliša, izv.prof., pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru (9. travnja 2010.).
8. KARDINAL STEPINAC - u novijim crkvenim i partijskim dokumentima
- gost: mons. dr. Juraj Batelja, postulator kauze Bl. Alojzija Stepinca (7. svibnja 2010.).
9. DJECA I MLADI U RIZIKU - izvori problema u kući, školi, na ulici...
- gost: Krunoslav Borovec, glasnogovornik MUP-a RH (4. lipnja 2010.).
Meni su sve teme bile jednako zanimljive i predavači vrlo kvalitetni. Ipak su mi tri bile posebne. Prva - koja je, kao i peta, dupkom ispunila dvoranu čiji je kapacitet oko 200 natisnutih "duša" - jer je bila dramatična ne samo po ministrovu obrazlaganju zakona, nego i po izravnom telefonskom pozivu u jednu zagrebačku bolnicu tijekom diskusije, što je podsjećalo na neki ozbiljan "reality show".
Peta je bila posebna ne samo po velikoj posjećenosti, nego još više po potresnom izlaganju predavača, koji je naglasak stavio na fenomen abortusa, kao i po činjenicama i primjerima koje je iznio. I pamtit ću također posljednju, u kojoj je publika tako aktivno sudjelovala u diskusiji da je tribina nalikovala okruglom stolu, što je bila predavačeva prvotna želja.
"Mladi petak" ide dalje?
Nadam se iskreno da ćemo u novoj sezoni, dakle od listopada ove godine, ne samo nastaviti s tribinom nego krenuti dalje s novim zanosom. Moram opet zahvalno spomenuti višestruku podršku Grada, s nadom da ona neće izostati unatoč teškoćama. Svakako, pokušat ćemo zajedno iznaći novi, optimalan termin u tjednu (mislim čak da neće biti "strašno" ako se i naziv tribine zbog toga promijeni…). Želim istaknuti da smo otvoreni svim novim idejama i dobrim sugestijama, bez obzira s koje strane dolaze. Nadamo se također i većem angažmanu susjednih župnika da potaknu svoje vjernike na sudjelovanje te ćemo i u tom pogledu i općenito dodatno poraditi na marketingu. Naime, ako su na tribinu znali dolaziti ljudi iz susjednih gradova - kao npr. iz Ogulina, zahvaljujući ravnatelju osnovne škole i dopisniku Informativne katoličke agencije i Glasa Koncila Zvonku Ranogajcu - zašto se ne bi i naši najbliži susjedi iz okolnih župa više angažirali.
Imamo, hvala Bogu, mnogo kvalitetnih ljudi u Hrvatskoj, koji i mladima i odraslima na vrlo zanimljiv način imaju što reći na raznim područjima života, pa se nadam da ćemo ih ubuduće ugostiti u Gospiću.
Imate li za kraj neku zanimljivost odnosno želite li nešto dodati?
Pa, da budem iskren - toga sam bio svjestan tek na kraju - od devet predavača pet je bilo laika a četiri klerika pa ćemo u novoj sezoni ispraviti jedan, nenamjeran, propust - na tribini nije gostovala ni jedna žena!
Zatim, komentirajući ovaj niz tribina, u razgovoru nakon posljednjeg predavanja, spontano sam rekao kako su - bez nekog posebnog plana - početak i kraj tribina pripali ministarstvima: započeli smo s ministarstvom zdravstva, a završili s MUP-om, pa sam se našalio rekavši da smo u oba slučaja javnosti predstavili hrvatske "unutarnje poslove".
Međutim, na samom kraju, najozbiljnije se želim zahvaliti onima koji su redovito posjećivali naše tribine - neki su (ne računajući župnika i mene) bili prisutni na svih devet. Posebna hvala mladima, studentima i srednjoškolcima koji su se uključili i postali redovita publika. A osobito onima koji su aktivno svojim pitanjima ili mišljenjima razrađivali misao predavača o pojedinoj temi. Na osobit način raduju nas spoznaje nekih slušača koji su nakon tribine odlučili o pojedinoj temi steći još više znanja i to primijeniti u svome životu.
Zahvaljujem također osoblju našega KIC-a, jer je uvijek sve funkcioniralo savršeno. Velika hvala i restoranu MAKI koji je često sponzorirao druženje s gostima poslije tribine, ali i svim gospićkim kulturnim, zdravstvenim, ugostiteljskim i ostalim objektima koji su isticali naše promidžbene plakate, kao i Paulini iz foto-video studija FMI koja je s mnogo mašte i truda dizajnirala plakate, ter tiskari Og grafika iz Ogulina koja nam je uvijek navrijeme isporučila željenu nakladu.
Ali najposebnija hvala svim novinarima i fotoreporterima odnosno medijima koji su reklamirali i pratili naše tribine - na prvom mjestu ističem Radio Gospić, zatim portal naše Biskupije, a tu su također IKA, Glas Koncila, Lički list (prilog Novog lista), Lička kronika, naše župno Navještenje, portal Ličke novine te kao najangažiraniji portal Slobodna Lika.
Mislim da i ovaj projekt pokazuje kako združenim snagama možemo s više nade ići naprijed, ne samo kad je riječ o tribinama nego općenito, njegovati naš "duhovni PZO" - ponos, zajedništvo i optimizam.
Razgovarao: Željko Popović