GOSPIĆ: Završena korizmena hodočašća u gospićku katedralu
Nedelja, 21. 3. 2010.
Tradicionalno su se u velikom broju pozivu na hodočašće odazvali vjernici iz slunjskog kraja. Njih oko 550 obavilo je križni put u Korenici gdje je razmatranje muke Gospodinove predvodio don Antonio Čutura, cvitovački župnik. Potom su u koloni preko Ljubova došli u Gospić gdje je misu u 17 sati predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U ime prisutnih biskupa je pozdravio župnik i dekan slunjski mons. Mile Pecić, a mali znak pažnje, sir i rakiju, predao je vjeroučitelj Željko Mucić. Nakon što su dobili spomen sličice na ovogodišnje okupljanje vjernici su u Ordinarijatu pogledali prezentaciju o gospićkim crkvama i saslušali tumačenje Draženka Tomića o njihovoj povijesti. Već tradicionalno među nazočnima se ističu ovogodišnji krizmanici koji svoji dolaskom u Gospić „zadužuju“ biskupa kako bi i on njih na ljeto posjetio i podijelio sakrament krizme. Misno slavlje je animirao župni zbor crkve Presvetog Trojstva iz Slunja pod ravnanjem s. Ljubomire Lešić.
Biskup je u propovijedi i ove nedjelje uz Svećeničku godinu izdvojio nekoliko svijetlih svećeničkih likova: Mihovil Radočaj koji je djelovao u drugoj polovici 18. st., a zapamćen je po tom što je proširio slunjsku crkvu i izgradio župni stan; Cvjetko Gruber, lađevački župnik, iz druge polovine 19. st. u metodama katehizacije bio je ispred svoga vremena, pa i napisao katehizam; Dragutin Kukalj, slunjski župnik od 1937. do 1940., koji je 1945. ubijen u Gospiću; Ivan Djuraić, župnik u Rakovici, koji je biskupu Buriću pisao: „Ako Rakovica padne, i ja sam mrtav!“ što se i dogodilo 1942. godine kad je morao sebi kopati grob te napola živ bačen u nj i zatrpan; Juraj Mihić, zavaljski župnik, ubijen 1943.; Ivan Mikšić, slunjski župnik, također ubijen 1940-tih; Dragutin Štinom, drežnički župnik, kojeg su ubili Nijemci 1943.; Blaž Tomljenović, blagajski župnik, četnici su ga uhvatili 1942. i masakrirali; Petar Turkalj, zlostavljan nakon rata i preminuo; Juraj Bašić, nakon rata morao promijeniti ime u Mate Marušić i pobjegao u Austriju; a od poratnih svećenika izdvojio je Stanka Komparu, Slovenca, tihog i pobožnog slunjskog župnika koji je neobično zavolio hrvatski narod, i konačno, nedavno preminulog drežničkog župnika, Josipa Bogovića, mučenika iz Domovinskog rata.