Karmelska bratovština u Oštarijama

Subota, 16. 7. 2011.

Škapular je dio kratke redovničke odjeće, bez rukava, otvoren s obje strane, koji je osim ramena pokrivao sprijeda prsa, a straga leđa. Škapular - latinski naziva za ramena "scapulae", jer se nosi preko ramena. Ima tri značenja: redovničko, kristološko i marijansko.

Redovničko značenje - kod benediktinaca škapular služi pri težačkim poslovima radi zaštite habita. Škapulatr bijele boje imaju dominikanci, crne boje serviti, a smeđe boje karmelićani. Tako je kao sastavni dio odijela mnogobrojnih monaha i redovnika postao i općeniti znak za Bogu posvećeni život.

Kristološko značenje - kao križ Isusova učenika koji treba danomice uzimati i ići za Učiteljem, i kao jaram Kristov. Isus kaže: "Tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik" (Lk 14,26). I u Mt 11,29-30: "Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim. Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako." Redovnici su taj Kristov jaram konkretizirali u zavjetu poslušnosti: podlažući se redovničkim zakonima podložni su volji Božjoj, po uzoru na Krista, čiji je sav zemaljski život bio podložnost volji Očevoj. Vanjski znak tog unutarnjeg stava je škapular - poput jarma na ramenima.

Marijansko značenje - znak pripadnosti Mariji i zalog njene zaštite (Marijin patronat) želeći vlastiti život posveti služenju Kristu i Mariji. Škapulari s marijanskim značenjem odobreni od Crkve s posebnim milostima: crni škapular - Gospe Žalosne od servita; bijeli škapular - Majke milosrđa od mercedara; Majke dobrog savjeta od augustinijanaca; Bezgrešnog Srca Marijina od klaretinijanaca; svijetloplavi škapular od teutinaca; smeđi škapular od karmelićana koji je u Dekretu kongregacije za oproste od 27. travnja 1887. – u jednom od višestoljetnog niza odobrenja od Svete Stolice – nazvan kao Škapular, s velikim "Š", tj. kao marijanski škapular u punom smislu te riječi, jer se drži u praksi najstarijim, najraširenijim i najčašćenijim.

Dolaskom karmelićana u svetište Gospe od Čudesa u Oštarije, javlja se u Ogulinskom kraju veća zainteresiranost za karmelsku duhovnost. Prvi primljeni škapulari i ulaženje u Karmelsku bratovštinu je na Sv. Katarinu Aleksandrijsku, 25. studnoga 2007. godine u župi Sv. Jurja u Zagorju. Župnik dr. Željko Blagus, i sam napajan na karmelskoj duhovnosti, podijelio je škapular i primio u Bratovštinu sedmero članova, vjernika iz župe Zagorje i Ogulina. Na Sv. Ivana od Križe, 14. prosinca 2007. godine, od karmelićanina o. Mate Miloša, župnika oštarskog i čuvara Svetišta škapular je primilo i u bratovštinu stupilo dvadeset novih članova iz Oštarije, Ogulina i Zagorja. Na Svijećnicu 2008. godine od o. Mate Miloša u Svetištu škapular prima i u Bratovštinu ulazi osam novih članova iz Oštarija, Zagorja i Ogulina. Uoči Sv. Ilije, proroka, 19. srpnja 2008. u subotu, na dan posvećen BD Mariji u Svetištu škapular prima i u Bratovštinu stupa sedamnaest članova iz Oštarija, Josipdola, Saborskog, Ogulina i Zagorja. Time Bratovština broji preko pedeset članova. Na Gospu Karmelsku, 16. srpnja 2009. u Svetištu je upriličena podjela škapulara te o. Dario Tokić, zamjenik župnika u Bratovština prima dvije osobe iz župe Josipdol. Na svetkovinu Bezgrješne, 8. prosinca 2009. godine o. Ivan Podgorelec, župnik i čuvar svetišta škapular podjeljuje trima osobama iz Plaškog. Na Veliku Gospu 2010. godine o. Ivan Podgorelec u Bratovštinu prima pet novih članova iz Josipdola, Plaškog i Ogulina. Bratovština je do odlaska karmelićana iz Svetišta brojila 63 člana.

Jednodnevna duhovna obnova prva takve vrste za članove Karmelske bratovštine Sv. Škapulara započela je u jutranjim satima molitvom jutarnjih pohvala iz časoslova i razmatranjem. Prvi dio završio je molitvom srednjeg časa. Naglašavajući važnost nastavka duhovne izgradnje i osobne posvete upoznao je četrdesetak prisutnih članova s bogatstvom karmelske duhovnosti crpljene iz lika BD Marije. Nakon zajedničkog ručka u Župnom domu i popodnevnog vremena ispunjenog promišljanjem i osobnom molitvom, nastavak je bio s molitvom večernje, raznatranjem i krunicom.

Na kraju cjelodnevne duhovne obnove na Gospu Karmelsku u subotu, 16. srpnja 2011. godine susret završava misnim slavljem koje je vodio o. Mate Miloš, karmelićanin iz zagrebačkih Remeta i postulator za proglašenje blaženikom sluge Božjega oca Gerarda, te podjeljuje devet škapulara i time Bratovština broji ukupno sedamdeset i dvoje članova iz sedam župa Ogulinskog kraja: Zagorja, Ogulina, Oštarija, Josipdola, Cerovnika, Plaškog i Saborskog. Biblijsko slanje sedamdesetdvojice ima svoju simboliku i u ovoj Karmelskoj bratovštini, prvoj i jedinoj takve vrste duhovnosti u našoj G-S biskupiji. Ovaj susret priprema je za proslavu svetkovine Velike Gospe. Oštarsko Svetište organizira trodnevnicu od 12. do 14. kolovoza koju će voditi prof. Dr. Tomislav Ivančić.

pop Antun Luketić,

župnik i čuvar Svetišta

  Vijesti - Sve