Misa posvete ulja i molitva za žrtve rata
U svojoj propovijedi biskup je podsjetio da se nalazimo u Godini duhovnih zvanja. Vrhunac proslave bit će 22 i 23. travnja u Senju. Svećenike je pozvao da u svojoj svećeničkoj službi budu spremni i na žrtvu vlastitog života. Primjer je učitelj Isus Krist, ali primjeri su i postradali svećenici iz Drugog svjetskog rata kojih se sjećamo upravo na današnji dan koji se do devedesetih nazivalo „danom oslobođenja Gospića". Pročitao je imena i kratke biografske podatke o svakom od 20 svećenika koji su djelovali na ovom području a stradali su u vrijeme Drugog svjetskog rata ili neposredno iza njega: Fran Binički, Mate Burić, Dragutin Fifka, Stjepan Gabrić, Vjekoslav Gržanić, Ivan Juraić, Vladimir Kargačin, Ladisalav Kolarić, Bogumil Krušić, Dragutin Kukalj, Juraj Matijević, Juraj Mihić, Zvonko Milinović, Mate Moguš, Ivan Nikšić, Vladimir Stuparić, Ladislav šporer, Dragutin štimac, Blaž Tolmljenović, Bruno Vernazza, Antun Žilavec. Posebnu je pažnju posvetio vlč. Dragutinu Kukalju koji je upravo na današnji dan 1945. strijeljan u Gospiću bez suda i obrane kao i mnogi Gospićani.
Nakon mise Biskup, svi svećenici i vjernici otišli su u gospićku Kanižu u staru vojarnu do mjesta Tratina ili tzv. Kloštar. Ovdje su se sjetili ubijenog svećenika Dragutina Kukalj i ostale 1945. strijeljane civile. Naime, tu su bili bunkeri i jarci u koje su partizani masovno bacali strijeljane. Gospićki vjernici s tugom se sjećaju svojih dragih pomorenih na zvjerski način. "Oni koji poštuju i pamte svoje mučenike" - istakao je biskup - "imaju budućnost". Okupljeni su se pomolili za postradale čije se kosti još uvijek nalaze tu u masovnoj grobnici, te upalili svijeće na mjestu stratišta. Svijeću su upalili Biskup, aktualni i donedavni župnici u Gospiću, predstavnici županijske i gradske uprave, vojske, te udruga proizišlih iz Domovinskoga rata i drugih institucija u gradu Gospiću, ali i brojni civili. Prigodnim riječima se nazočnima obratio župnik i dekan gospićki vlč. Ante Luketić koji se založio da se barem ovo mjesto stradanja (a takvih mjesta je više u Gospiću i njegovoj okolici) dostojno obilježi. Dolaskom partizana u Gospić u vrlo kratkom vremenu ubijeno je više od 2.000 ljudi. Za to nitko nikada nije odgovarao.
Nakon molitve svećenici su se okupili u blagovaonici nove zgrade Ordinarijata. Tamo su obaviješteni o Uskrsnom koncertu u Ciboni 12. 4. 2007., proslavi u Senju 21. i 22. 4. 2007., susretu mladih na Udbini 28. travnja 2007., te drugim aktualnostima. Svećenici su dobili i biskupovu, iz tiska netom izišlu, pastirsku poslanicu Pravi putokazi u vjerničkom hodu.
Dragutin Kukalj, r. u Crikvenici 1899. Svećenik od 1922. Kao kapelan i kateheta službovao u Mrkoplju, Ogulinu i Vrbovskom. 1934. upr. župe Ogulin (v. ZOV), a 1937. župnik u Slunju i dekan. O njegovom djelovanju u Slunju pisao sam u Mostovima. God. 1940. premješten za župnika i dekana u Gospić. Naredne godine je ličko-krbavski arhiđakon a 4. XI. 1942. biskupski delegat za gospićki, udbinski i perušićki dekanat. Politikom se nije bavio, a pomagao je u ratu svima. U zatvor je slao pomoć Zidovima i partizanima. Svećenici iz Primorja preporučivali su mu neke svoje župljane koji su bili kao partizani zarobljeni. Kukalj se zamjerao mjesnim vlastima intervenirajući za te zatvorenike. Za vrijeme rata umro je u Gospiću prirodnom smrću pravoslavni paroh Geno Ilić. Sprovod je vodio Kukalj zajedno s drugim gospićkim svećenicima. Uvjeren da nije ništa kriv ostaje po dolasku partizana u Gospiću koji ga na putu prema bolnici uhvate, odvedu u vojarnu i strijeljaju 4. IV. 1945. Prema Spomenici župe Gospić, Kukalja su iz bolnice, gdje se sklonio, odveli u partizani zajedno s drugim svećenicima i bolničkim osobljem pred kuću Marka Rosandića. Većina je streljana iza kuće Ivana Jengića «Mrguda». Ostale zajedno sa svećenicima odveli su u kuću Zore čanić, udove dr. Ivana. Oko 23,30 odveden je Kukalj do Kloštra i strijeljan. Ujutro ga je ondje među ostalim strijeljanima vidio i prepoznao Frane Turić. Lice je župnikovo bilo sve iznakaženo, ali ga je prepoznao po ostacima svećeničke odjeće. U gospićkom Spomen zborniku piše: "Ubili ga partizani na Tratini kod mosta na Bogdanici". Nikola Bićanić dodaje: "izmrcvaren ležao je u rublju bez odijela".
Vjerojatno je najveći liturgijskih praktičara u Hrvatskoj između dva rata.