Poziv biskupa Mile Bogovića na molitvu za Benedikta XVI. i za izbor novoga Pape
Biskupova okružnica povodom odreknuća pape Benedikta XVI. od službe Petrova nasljednika
Papa Benedikt XVI. odlazi u mirovinu
Draga braćo svećenici, redovnice i redovnici,
Braćo i sestre u Kristu!
Povodom odreknuća pape benedikta XVI. od službe Petrova nasljednika osjećam i ja kao i svi vi zahvalnost Svetom Ocu za njegovo služenje Crkvi kao vrhunskom teologu a od 2005. kao našem Svetom Ocu. Na kraju te službe zahvalimo njemu i Bogu koji nam ga je dao.
Papa Benedikt XVI., rođen je kao Joseph Alois Ratzinger u Marktlu (Njemačka) 16. travnja 1927.) . Kardinalska je konklava Josepha Aloisa Ratzingera izabrala za papu (265. po redu) 19. travnja 2005. godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemački Hadrijan VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio Benedikt XV., koji je služio od 1914. do 1922. godine.
Papa Pavao VI. imenovao je Josepha Aloisa Ratzingera za kardinala 27. lipnja 1977. godine, a četiri godine kasnije 1981. godine papa Ivan Pavao II. postavio ga je za pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Naslijedio je na tom mjestu hrvatskog kardinala Franju Šepera, kojemu je prethodno bio bliski suradnik.
Iako se događaji smjenjuju munjevitom brzinom i potiru u zaborav brojna zbivanja, neke događaja ipak dulje pamtimo. Siguran sam da ćemo kao vjernici dugo pamtiti nešto što nije zabilježeno u povijesti Crkve. Naime, 11. veljače 2013. Papa Benedikt XVI. je na koncu redovitog konzistorija s kardinalima, na tečnom latinskom jeziku, objavio kako ih je sazvao 'ne samo zbog triju kanonizacija, nego i zato da im priopći jednu važnu odluku za život Crkve'. Nimalo se ne treba čuditi da su nazočni kardinali bili iznenađeni tom viješću. A ona je glasila: „Nakon što sam se više put preispitao pred Bogom, došao sam do uvjerenja da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način moju papinsku službu… Zbog toga, duboko svjestan težine ovoga čina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da će od 28. veljače 2013., u 20 sati, stolica Svetog Petra biti upražnjena i morat će se sazvati konklave za izbor novoga pape. Što se mene osobno tiče, želim i ubuduće služiti svim srcem, čitavim životom posvećenim molitvi, svetu Crkvu Božju”, kazao je Papa u izjavi kojom je najavio odreknuće papinske službe.
Znakovito je da je Papa izabrao Dan bolesnika kada će očitovati svijetu da zbog slabosti i bolesti odstupa od službe Petrova nasljednika. Bolest i druge životne kušnje nisu tek neko nužno zlo. Za kršćanina one su prilika da doprinesemo spasenju svojem i svoje braće. Svaki će to činiti na svoj način. 11. veljače 3013., današnji Papa je upravo na taj dan objavio da mu njegove tjelesne snage ne dopuštaju i dalje nositi tešku zadaću Petrovog nasljednika i da će za Crkvu nastaviti moliti u samoći i nositi svoj križ nemoći i bolesti. Štošta je o tom događaju napisano. Ja bih rekao dvije stvari.
Prvo, jasno je da ljudi njegovih godina, pa i mnogo prije, odlaze sa svojih položaja u mirovinu. Ne treba posebno tumačiti zašto oni to čine, odnosno, zašto je tako propisano. U tom smislu Papa je učinio nešto što se moglo očekivati. I biskupi su do nedavno vršili doživotno svoju biskupsku službu. Nakon toga uvedena je granica. Papi tu granicu ne može nitko nametnuti, ali je može sam odrediti. I ovaj Papa je to učinio.
Dakako u pogledu dosadašnje prakse može se govoriti da je vijest o odreknuću neočekivana. Naime, Crkva je ustanova koja ima dvotisućljetnu praksu. One ustanove koje su od jučer, mogu lako mijenjati praksu jer se ona nije ni ustalila. Nije lako učiniti jedan iskorak u Crkvi koji se razlikuje od cjelokupne dosadašnje prakse. Spominju se u medijima neki pape u dalekoj prošlosti koji su to isto učinili. No, ti slučajevi zbili su se u izvanrednim okolnostima kada nije odlučivala samo osobna slobodna volja i svijest o vlastitim tjelesnim slabostima, nego neki drugi vanjski razlozi. U ovom slučaju nije Benedikt XVI. bio prinuđen nekom vanjskim razlozima. To je njegova osobna odluka utemeljena na godinama i fizičkoj slabosti. Ti razlozi uzimaju se kao mjerodavni u suvremenom svijetu i on ih je primijenio na svoj slučaj. Mnogi su očekivali od Papa da takav potez povuku i prije. Crkvena teorija je to omogućivala, ali je praksa bila drukčija. Sada je, vjerujemo, nastupilo i u praksi ono što je teoretski bilo predviđeno. Svakako je to hrabri iskorak jednog vrhunskog teologa i ljubitelja Crkve. Mogao je, naime, očekivati da će biti krivih tumačenja njegova koraka, što se i dogodilo. Za Ivana Pavla II. može se reći da je demistificirao umiranje, a za ovoga Papu da je demistificirao papinski odlazak u mirovinu.
Za nas Hrvate ovaj Papa ostat će svakako najviše u sjećanju jer je 4. i 5. lipnja 2011. posjetio Hrvatsku.
Prvoga dana, 4. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu obratio se predstavnicima vjerskog, civilnog i političkog života. Papa je svima uputio poruku da izgrađuju i slušaju vlastitu savjest.
Veličanstvenim se može nazvati bdijenje mladih sa Svetim Ocem na Trgu bana Josipa Jelačića. Više od 25 tisuća na trgu i još 20 tisuća vjernika okupljenih u okolnim ulicama i pred katedralom, provelo je sat i pol s Papom slušajući njegove riječi, pjevajući i moleći pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Ulazak Benedikta XVI. papamobilom na trg uz klicanje: „Papa mi te volimo!“ i pjevanje, izazvalo je velike emocije kod svakoga. Svi su se nagurali što bliže ogradi kako bi ga bolje vidjeli. „Dragi mladi prijatelji“, obratio se Papa mladeži - „ne dopustite da vas zavedu privlačna obećanja lakog uspjeha, načini života koji daju prednost izgledu, na štetu nutrine. Ne popuštajte kušnjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari, odričući se slijediti istinu koja ide dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti. Dopustite da vas povede u Božje visine!... Dragi mladi Hrvati, grlim vas sve kao djecu! Nosim vas u srcu i ostavljam vam svoj blagoslov. Radujte se u Gospodinu uvijek! Njegova radost, radost istinske ljubavi, neka bude vaša snaga“
Središnji događaj posjeta bilo je nedjeljno misno slavlje 5. lipnja na hipodromu povodom Prvog nacionalnog dana katoličkih obitelji. Na hipodromu se okupilo oko 350.000 vjernika i svećenika iz Hrvatske i drugih krajeva.
Zapažen i duhovno bogat bio je molitveni susret s redovnicima, redovnicama, klericima, novacima i novakinjama u zagrebačkoj prvostolnici.
Papin glasnogovornik o. Federico Lombardi istaknuo je kako je snažan dojam na Svetog Oca ostavilo molitveno ozračje na trgu i tišina koja je vladala tijekom klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Možemo reći da je i na nas hrvatske katolike ostavio snažan dojam ne samo Papin posjet Hrvatskoj, nego i cijeli njegov pontifikat.
† Mile Bogović, biskup
Gospić, 21. veljače 2013.