Preminuo g. Juraj Lokmer, dobročintelj Gospićko-senjske biskupije
Javljamo vam žalosnu vijest da je naš dragi gospodin i dobročinitelj Gospićko-senjske biskupije Juraj Lokmer preselio se s ovoga svijeta u vječnost.
Sprovodni obredi će biti u velikoj dvorani krematorija na Mirogoju u utorak, 21. studenoga u 12.00 sati.
Sveta misa zadušnica slavit će se u bazilici sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu s početkom u 13.30 sati.
LOKMER, Juraj, kemijski tehnolog, knjižničar i kulturni radnik (Senj 01. IV. 1947.). Osnovnu školu polazio u Senju, gimnaziju u Senju i Crikvenici. Diplomirao na Tehnološkome fakultetu (KTO) Sveučilišta u Zagrebu, gdje je studirao preradu nafte i petrokemijske procese. Specijalizirao kontrolu i transport tekućih tereta tijekom 1972. godine u Belgiji (Antwerpen) i Nizozemskoj (Rotterdam). Tijekom sedamdesetih godina radi na razvojnim programima INA Rafinerija Rijeka pripremajući izgradnju DINA Petrokemija na Krku i uopće razvoj organske petrokemijske proizvodnje u Hrvatskoj. Najveći dio radnoga vijeka radi vodeći poslove kontrole količina i kvalitete, prijevoza i skladištenja tekućih tereta (nafta, derivati, petrokemikalije, biljna ulja, alkohol i dr.) u lukama Rijeka, Omišalj, Kopar, Zadar, Split kao i u zemljama jugoistočne Europe za račun stranih (SGS Geneve, Inspectorate Geneve, Mert Budapest i dr.) i domaćih (JANAF, Zagreb i dr.) tvrtki. Sudjeluje u izradi i autor je nekih jugoslavenskih standarda iz područje mjerenja količina nafte i naftnih derivata u skladu s europskim i svjetskim normama i postupcima.
Od djetinjstva zagledan u senjsku povijesnu i kulturnu baštinu intenzivno se od gimnazijskih dana bavi proučavanjem hrvatske i europske povijesti, posebno senjske kulturne baštine. 1978. godine sa suprugom Filom Bekavac započinje uređenje i inventarizaciju Knjižnice biskupija senjske i modruške u Senju, koja je na osnovu tih radova 1989. godine zaštićena kao kulturno dobro. Istovremeno surađuje s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika na upotpunjavanju popisa inventara katedrale u Senju, a zajedno sa suprugom organizira, pronalazi donatore i sufinancira restauraciju 24 portreta senjsko-modruških biskupa, koji su u cijelosti restaurirani do 1986. godine. Tu se već od samoga početka rađa zamisao koju su sanjali 1971. godine mons. V. Kraljić i A. Glavičić da se u zgradi ex Prpić – Okruša gdje je bila smještena biskupijska knjižnica, arhiv, riznica i kameni spomenici uredi stalna izložba senjske sakralne baštine poput SICU u Zadru. Uz potpuno povjerenje i preporuku crkvenih vlasti uspostavlja kontakte sa zadarskim nadbiskupom i zadarskim gradskim vlastima u cilju iznalaženja modela suradnje tadašnjih gradakih vlasti u Senju i Crkve. Nakon smrti mons. V. Kraljića zauzima se za dolazak u Senj na čelo biskupijskog arhiva i knjižnice mons. dr. M. Bogovića, tada profesora Visoke bogoslovne škole u Rijeci s kojim i brojnim suradnicima nastavlja projekt realizacije stalne izložbe, odnosno organiziranja muzejsko-galerijsko-znanstvene ustanove baštinskoga karaktera. Idejom i djelom vodi taj projekt, okuplja brojne suradnike (D. Lukanović, F. Bekavac – Lokmer, B. Lopac, I. Rogić, M. Prpić, M. Bašić – Markina, A. Šarenić-Balde, A. Baričević i mnogi drugi), koji omogućuju uređenje prostora, postavlja izložbu, organizira njezino svečano otvaranje. Ta izložba, odnosno ustanova djeluje od 1995. godine pod imenom Sakralna baština Senj. Od 1992. pa sve do 2000. godine predsjednik je Društva Senjana i prijatelja Senja „SENIA“ u Rijeci, koje je tijekom tih godina aktivno okupljalo Senjane u Rijeci, iniciralo i realiziralo niz projekata i događanja (Senj – kolijevka hrvatskoga tiskarstva, obilježavanje 500. obljetnice Brviela hrvatskoga Blaža Baromića, kovanje zlatnika, srebrnjaka i spomen medalje povodom 500. obljetnice Senjskoga glagoljskoga misala, obilježavanje 500. obljetnice tiskanja Senjskoga glagoljskoga misala u Rijeci, izdavanje knjige i grafičke mape Kraj refula autora B. Benzie, knjige zapisa glazbenoga opusa senjskoga skladatelja Frana Šojata, sudjeluje u izdavanju časopisa Senjska beseda, suorganizator Senjske regate, niz predavanja, koncerata i društvenih događanja u Rijeci i Senju). Od 1995. do 2003. godine je ravnatelj Sveučilišne knjižnice Rijeka u čijem je mandatu u potpunosti informatizirano djelovanja knjižnice i knjižnica uključena u elektronički hrvatski knjižnični sustav. Dva mandata je bio član hrvatskoga knjižničnoga vijeća. S Josipom Butković, profesorom. Pedagoškoga fakulteta (Likovne akademije) Sveučilišta u Rijeci pokrenuo bijenalnu međunarodnu izložbu ex librisa u Rijeci, koja je postala zapažena likovno-kulturna manifestacija u svijetu (1996. – 2003.), a 1999. godine je gostovala u Vijeću Europe u Strasbourgu. Posebnu pažnju posvećuje Izložbi Glagoljica i suradnji s akad. Brankom Fučićem s kojim organizira brojna predavanja i susrete, kao i sa srednjoškolskim profesorima, studentima, te različite izložbe i događanja. Obnavlja prostor Izložbe glagoljica i dopunjuje njezinu postavu s izlošcima - replikama novopronađenih glagoljskih spomenika. 1999. godine za rad na području kulture odlikovan je Redom Zvijezde Danice s likom Marka Marulića. 2001. godine objavljuje opsežni vodič – knjigu Izložba Glagoljica. Od 2002. godine intenzivno surađuje u Senjskome zborniku radovima iz područja senjske kulturne i povijesne baštine. Kao član Družbe Braće hrvatskoga zmaja, Stola u Rijeci inicira i sudjeluje u priređivanju i izdavanju faksimila i kritičkoga izdanja djela Šimuna Kožičića Benje Od bitija redovničkoga knjižice, a 2011. i 2012. godine organizira prikupljanje faksimila starijih hrvatskih izdanja i literature o hrvatskome tiskarstvu, pismenosti i književnosti koje je ovaj Stol 2012. godine darovao i predao Gutenbergovu muzeju u Mainzu. Od 2012. godine sa suprugom koordinira i radi na projektu obrade starije knjižnične građe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Od 1994. godine humanitarno djeluje kao član Bolničkoga i viteškoga vojničkog reda sv. Lazara Jeruzalemskoga.
1. Medalju iskovanu povodom 500. obljetnice tiskanja senjskog misala Društvo senjana i prijatelja Senja na čelu s J. Lokmerom dobili brojni uzvanici: predsjednik Tuđman, predsjednik Hrvatskog sabora Vlatko Pavletić, kardinal Kuharić, predsjednik HAZU, knjižnica franjevaca konventualaca u Cresu koja čuva originalni primjerak misala.... , a kasnije je medalju je u ime Riječko-senjske nadbiskupije dobio papa Ivan Pavao II. Ostalo je još 28 medalja (?), te je J. Lokmer bio u pregovorima o donaciji sa Maticom Hrvatskom i Gradom Senjom. Medalje bi se trebale dodjeljivati osobama koje se ističu u promociji glagoljice. Nadamo se da ćemo i nakon njegova preminuća uspješno dovršiti dogovor oko donacije.
2. Inicirao je obradu baštinske knjižnične građe u samostanima Hrvatske franjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda, te je uvidom u ogromno kulturno nacionalno i kršćansko bogatstvo u dogovoru s pater Lucijem Jagecom nastojao da se na istom portalu nađu katalozi svefranjevačke knjižnične baštine, te ako je moguće proširiti na baštinu crkve u Hrvata, što bi u svijetu bio trajni živi svjetionik hrvatske nacionalne opstojnosti i kršćanske pripadnosti kroz stoljeća čime se mnogi, pa i europsku narodi ne mogu dičititi. Obrađene su sve inkunabule i 16. st., te u većini samostana Hrvatske franjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda gradivo 17. 18. st. Obrađene su sve inkunabule (jedna od većih zbitki u Hrvatskoj) samostana sv. Franje u Šibeniku i gotovo sijeli fond knjižnice samostana sv. Frane u Splitu (Franjevci konventualci).
3. Tijekom nabrojenih aktivnosti surađivao je i prijateljevao s brojnim uglednicima:
Akademicima Mogušem, Vončinom, Bratulićem, akademkinjom Nazor, biskupima: M. Bogovićem, I. Devčićem, Z. Križićem, I. Petanjkom, T. Rogić, I Šaško, V. Župan, kardinalom Bozanićem, te brojnim osobama iz akademskog, kulturnog, vjerskog miljea itd.
4. Radove je objavljivao u časoopisima i zbornicima: Senjski zbornik, Krčki zbornik, Marulić, Croatica Christiana Periodica, Vijencu. Hrvatskom slovu, Glasu koncila, Zvonima, i dr.
5. Veći dio života posvetio je istražujući senjsku kulturnu baštinu , te vidjevši da senjska katedrala nema lijepo ukrašeni evanđelistar odlučio je darovati okov u srebru evanđelistara katedrali. Za okov je pažljivo birao motive nastojeći povezati glagoljsku i stroslavensku baštinu i moderni izričaj. Okov je izradio akademski kipar Hrvoje Ljubić.
Djela: Bernardin Škrivanić i njegovo doba, Rijeka 1997. ; 1. međunarodna izložba ex librisa, Rijeka, 1997.; 2. međunarodna izložba ex librisa, Rijeka, 1999.; 3. međunarodna izložba ex librisa, Rijeka 2001., Zaboravljeni misionar – Martin Davorin Krmpotić, Hrvatski iseljenički zbornik (Tisak), (2001), 266-272.; Prijedlog modela organizacije knjižnično-informacijskoga sustava Sveučilišta u Rijeci, Glasnik Društva bibliotekata Split, Split, 2001.; Stanje i problemi knjižnica Sveučilišta u Rijeci (suautor B. Šporar), Glasnik Društva bibliotekata Split, Split, 2001.; Izložba Glagoljica, Rijeka, 2001.; Slog od proshenyi vikovitih: (skupschina B. D. Marie xalostne od Senya), Senjski zbornik 29 (2002 i.e. 2003), 241-254.; Zagubljeni primjerak Misala hruackog i nepoznata riječka grafika Isabelle Piccini iz XVII. stoljeća, Sveti Vid, 8 (2003), 83-106.; Europska sastavnica hrvatske obrane od Turake: Družba svetoga Mauricija u opisu Krbavske bitke popa Martinca, Croatica Christiana periodica, 28 (2004), 54, 19-28.; Frankapanska baština: naša Gospa Frankapanska, Marulić, 37 (2004), 1, 74-85.; Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju, te senjski i senjsko-modruški biskupi: (povijesno-kulturni vodič), Marulić 37 (2004), 3, 497-511.; Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju, te senjski i senjsko-modruški biskupi: (povijesno-kulturni vodič), Marulić 37 (2004), 4, 659-678.; Senjska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, te senjski i senjsko-modruški biskupi: (III.) (povijesno-kulturni vodič), Marulić 37 (2004), 5, 887-906.; Ex – voto Kvirina Desantića, patricija senjskoga u crkvi Majke Božje Goričke u Baški, Senjski zbornik 32 (2005), 95-116.; Tvrđava Nehaj – spomenik svjetske baštine: prijedlog za uvrštenje tvrđave Nehaj u UNESCOV popis svjetske baštine, Senjski zbornik 32 (2005), 711-717.; Putovanje s biskupom u Rijeku: (crtica iz djetinjstva), Marulić 38 (2005) 5, 953-961.; Sakralna baština Senj, sakralna baština biskupija senjske i modruške u Senju, (F. Bekavac-Lokmer suautor), Riječki teološki časopis, 13 (2005), 1 (25), 211-244.; Majka Božja Gorička I, Marulić, 39 (2006), 3, 548-554.; Majka Božja Gorička II, Marulić, 39 (2006), 4, 711-717.; Majka Božja Gorička III, Marulić, 39 (2006) 5, 912-919.; Majka Božja Gorička IV, Marulić, 39 (2006) 6, 1222-1228.; Majka Božja Gorička V., Marulić, 40 (2007) 1, 109-115.; Duhovni portret: Antonio Michelazzi, „sculptor fluminensis“: hommage povodom 300. obljetnice rođenja, Riječki teološki časopis, 15 (2007) 2 (30), 621-630.; Glagoljski ulomci iz župne crkve sv. Vida u Ozlju, Croatica Christiana periodica, 31 (2007), 59, 49-56.; Sudbina inventara Bogoslovnog sjemeništa u Senju, Riječki teološki časopis, 15 (2007), 2 (30), 497-515.; Milan Pavelić, pjesnik „planinske ružice“ u mnografiji Krasno, Rijeka, 2007.; Biskup Šimun Kožičić Benja – bitan čimbenik riječkog identiteta i primjer hrvatskoga doprinosa globaliziranome svijetu: kulturno povijesni esej, Riječki teološki časopis, 16 (2008), 2 (32), 587-604.; Senj, uskoci, bura u putopisu Sir Thomasa Grahama Jacksona (1835-1924), Senjski zbornik, 36 (2009), 123-198., Od bitija redovničkoga knjižice, Rijeka, 2009.; Rijeka i okolica s kraja XIX. stoljeća u putopisu sir Thomasa Grahama Jacksona (1835-1924), Vjesnik Državnoga arhiva u Rijeci (1997), 50/52 (2010), 157-189.; Šimun Kožičić Zadranin, biskup modruški, Od bitija redovničkoga knjižice, Rijeka 1531.-2009. godine, Dometi (Rijeka), 20 (2010), 3/4, 77-96.; Tiskane glagoljske liturgijske knjige u fondu knjižnice biskupija senjske i modruške u Senju, Senjski zbornik, 35 (2008), 161-212.; Pre Mikula Brozić plovan omišaljski i njegov „Brvijal hirvacki“: o 450-toj obljetnici tiskanja „Brvijala hirvackoga“, Dometi (Rijeka), 21 (2011), 1/2 , 9-44.; Digitalizirani vrbnički misali i brevijari, Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta, 61 (2011), 397-399.; Gutenbergu u pohode, Dometi (Rijeka), 22 (2012), 3/4, 75-89.; Šimun Kožičić Benja bitan čimbenik hrvatskoga (riječkog) identiteta i kulturnoga i turističkoga branda grada Rijeke, Fluminensia, 24 (2012), 1, 203 – 225.; I Senj je bio Gutenbergu u pohode, Senjski zbornik 39 (2012), 273-276.; Tri inkunabule iz Senja u knjižnici Franjevačkog samostana Trsat (prilog za povijest franjevaca u Senju), (F. Bekavac – Lokmer, suator), Senjski zbornik 40 (2013), 363-396.; Ante Glavičić, čuvar i promicatelj senjske povijesne i kulturne baštine – dragi Senjanin i prijatelj,(F. Bekavac – Lokmer, suautor), Senjski zbornik 40 (2013), 79-84.; Otok Krk i njegova kulturno-povijesna baština u putopisu Sir Thomas Graham Jacksona s kraja XIX. stoljeća, I. dio, Krčki zbornik, 69 (2013), 67-136.
Radovi u tisku: Otok Krk i njegova kulturno-povijesna baština u putopisu Sir Thomas Graham Jacksona s kraja XIX. stoljeća, II. dio; Zbirke stranih rijetkih knjiga XVI. stoljeća u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda: Franjevački samostan u Klanjcu (F. Bekavac – Lokmer, suautor); Zbirke stranih rijetkih knjiga XVI. stoljeća u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda: Franjevački samostan sv. Petra apostola u Cerniku (F. Bekavac-Lokmer); Zbirke stranih rijetkih knjiga XVI. stoljeća u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda: Franjevački samostan u Virovitici (F.Bekavac-Lokmer, suautor); Pogled u Bosnu: Glagoljaši s Kupreške visoravni.; Životopisi nekih sudionika izdavačkog poduhvata „Riječke novine“ (1912-1914).; Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju i senjski biskupi do sredine XVII. stoljeća.; Anrew Archibald Paton, Lika i Senj u putopisu iz 1848. godine (Senjski zbornik); Iz tišine samostana u svijet digitalnih informacija (Bašćina, 2017.), Izložba Glagoljica (Bašćina 2016 i 2017.) Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju i senjsko-modruški biskupi do danas. Zaboravljeni senjski slikar Ferdinand Ludwig.
Biskupski ordinarijat Gospić