RIM: Hodočastilo 400 vjernika iz GS-b
Došli ste očitovati svoju zahvalnost i vjernost Apostolskoj Stolici prigodom desete obljetnice vaše biskupije. Ujedno danas slavimo i spomendan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika, koji je prije pedeset godina dao svoj život za svjedočanstvo vjere. Čuvajte uspomenu na svoje mučenike, i na njihovu hrabrom primjeru budite danas 'sol zemlje i svjetlo svijeta' (usp. Mt 5,13.14.). Stoga vas potičem da, s još većim žarom, molite u vašim obiteljima i u vašim zajednicama za prijeko potrebna duhovna zvanja, a osobito u vašoj biskupiji. Dok vam jamčim svoju duhovnu blizinu, vama i vašim obiteljima udjeljujem poseban apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija!" Osobni susret s Papom na kraju su, među 12.000 hodočasnika iz cijelog svijeta imali član povijesne postrojbe „Vukovi“ iz Gospića Nikola Grgurić Sokol i župna animatorica iz Ogulina Dijana Beganović. Potom su hodočasnici razgledali baziliku sv. Petra i poklonili se na grobu pape Ivana Pavla II. koji je 2000. uspostavio Gospićko-senjsku biskupiju.
U 16 sati hodočasnici su dupkom ispunili crkvu Sv. Jeronima gdje je misu u povodu 50. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca predvodio biskup Bogović u koncelebraciji sa 17 svećenika koji sudjeluju u hodočašću, kao i svećenicima na školovanju u Hrvatskom papinskom zavodu sv. Jeronima.
Biskup Bogović susret hodočasnika sa Svetim Ocem i hodočašće u Rim ocijenio je uključenošću crkve u Lici u opću i svjetsku Kristovu Crkvu. Zatim je lik blaženika Stepinca predstavio kao najsvjetliji uzor i ideal današnjih kršćana zato što je najbolje nasljedovao Isusa Krista, kako su to u Kristovo vrijeme činili apostoli. „Uvijek je činio ono što je potrebno, svjedočeći istinu i ljubav i po cijenu osobne štete. Dva su glavna uzroka zašto su ga proganjale komunističke vlasti te ga na kraju otrovale: prvo taj što se nije htio odvojiti od Rima i drugo, što je isticao pravo hrvatskog naroda na svoju državu. Današnji svijet postao je vrlo osjetljiv na silu, no ne i na laž, preko koje su htjeli Stepinca prikazivati onakvim kakav nije bio. Stepinac je imao vrline koje su potrebne narodu, a pred budućom Crkvom hrvatskih mučenika bit će kip Ivana Pavla II. koji je Stepinca proglasio blaženim i koji je istaknuo potrebu isticanja mučenika kao uzora današnjim kršćanima.“ Iza mise hodočasnike je s poviješću Zavoda sv. Jeronima upoznao ravnatelj mons. Jure Bogdan.
U četvrtak 11. veljače hodočasnici su obišli crkvu sv. Križa, Lateransku baziliku, te katakombe sv. Sebastijana, a naredni dan crkve sv. Marije Velike i Sv. Petra u okovima, te rimske trgove i fontane.
Hodočašće je završilo 13. veljače svečanim misnim slavljem koje je u bazilici Sv. Pavla izvan zidina predvodio biskup mons. dr. Mile Bogović, kao i 32. saborom mladih katolika biskupije.
„Posjetom grobovima sv. Petra i Pavla učvrstili smo svoju vjeru. Neka ona raste na korijenima prvaka mučenika“, rekao je na početku mise biskup Bogović. Propovijedao je dr. Božidar Mrakovčić, jedan od vodiča puta i profesor na Teologiji u Rijeci. "Dobar smo boj bili i trku završili te vjeru utvrdili, istaknuo je na početku te opisao život sv. Pavla i njegovo preobraćenje na putu za Damask od jednog od najrevnijih progonitelja kršćana Savla, do najsnažnijeg propovjednika Isusove misli. Svoju životnu trku za širenjem evanđelja završio je mučeničkom smrću. Je li i naš život trka ili polagano hodanje, idemo li naprijed ili lijevo i desno,“ zapitao se dr. Mrakovčić. „Sv. Pavao najbolje je osjetio snagu Božjeg evanđelja za promjenu čovjeka,“ zaključio je propovjednik. Nakon mise je predsjednik Sabora mladih katolika Gospićko-senjske biskupije Juraj Tomljanović svečano uručio biskupu Bogoviću dokument statuta Udruge sabora mladih, kojim oni dobivaju dodatnu pravnu snagu kao oblik djelovanja mladih. Biskup je izrazio zadovoljstvo što su mladi upravo na tom hodočašću iscrtali svoj statut kao što i žele upravo tamo učvrstiti svoju ozbiljnost. Na kraju hodočašća biskup Bogović zahvalio je najzaslužnijima za organizaciju - ogulinskom župniku i dekanu mr. Tomislavu Rogiću i postdiplomantu u Rimu mr. Richardu Pavliću.