Senj: Izložba razaranje katedrale Uznesenja BDM u 2. svj. ratu 1943.-1945.
Tijekom poslijeratne obnove Katedrale na pročeljima, južnom zidu kod svetišta i u unutrašnjosti,otkriveni su arhitektonski elementi ranije jednobrodne romaničke crkve (slijepe arkade, stupovi i kapiteli) koji su na temelju konzervatorsko-restauratorske dokumentacije prezentirani na način da je pročelje lijeve pobočne lađe prezentirano u kamenu, desna lađa je požbukana a srednji dio - romanički, obnovljen je opekom, dok je u unutrašnjosti prezentiran i romanički kapitel na zidu katedrale ispod trijumfalnog luka. Tako su danas nakon obnove katedrale jasno vidljiva i stilski čitljiva različita vremenska razdoblja i ranije etape gradnje – dogradnje na njezinim pročeljima, južnom zidu i u unutrašnjosti tijekom povijesti.
Povijest katedrale povezana je s poviješću Senjske biskupije za koju postoje dokazi da je postojala već početkom 5. stoljeća. Ipak ne možemo sa sigurnošću tvrditi da u Senju postoji kontinuitet biskupskog sjedišta i katedrale od 5. do 12. stoljeća kao što je to slučaj s razdobljem od 12. st. do danas. U 12/13. st. to je bila romanička jednobrodna građevina kakvu prikazuje i poznata Valvasorova veduta iz 1689. godine.
Katedrala je kroz pojedine građevinske radnje u raznim fazama tijekom svoje povijesti pretrpjela nekoliko temeljitih obnova (dogradnji pregradnji), zbog kojih je promijenila originalnu fizionomiju, mijenjala gabarite i tlocrte. Ipak u njezinoj povijesti izgradnje - dogradnje i obnove najznačajniji i najobuhvatniji arhitektonsko-građevinski radovi dogodili su se u 18. stoljeću kada je dobila današnji trobrodni izgled.
Pojedini senjski biskupi izvršili su značajne obnoviteljske radove na katedrali u 18./19. stoljeću dajući joj barokno-klasicističke oblike i karakteristike. Zbog svoje arhitekture i stilskih karakteristika te kulturno-umjetničke vrijednosti tijekom povijesti katedrala i njezina unutrašnjost (umjetnički vrijedni oltari, kamena i ostala oprema) bili su predmet izučavanja znanstvenika, posebno povjesničara umjetnosti i arhitekata a što je doprinijelo boljem njezinom upoznavanju.
Senjska katedrala jedinstvena je po tome što je prva i jedina u kojoj je slavljena služba Božja na narodnome staroslavenskom - starohrvatskom jeziku.
Naime, u vrijeme biskupa Filipa glagoljica i staroslavenski jezik 1248. godine ušli su u službenu uporabu i bogoslužje, pismom i blagoslovom pape Inocenta IV. (1243.-1254.) i u Senju su doživjeli najviši doseg svog liturgijskog i kulturnog hoda, prešli su prag senjske katedrale, ušli u kanoničke klupe, katedralni zbor, biskupsku kancelariju i na kraju i u biskupsku tiskaru, a što se odrazilo na daljnji razvoj i širenje hrvatske glagoljske kulturne baštine u 14. i 15. st.
Priređivanjem foto-izložbe o teškim oštećenjima senjske katedrale Uznesenja BDM u Drugom svjetskom ratu od 1943. do 1945. godine, želi se podsjetiti na ratna rzaranja koja je pretrpjela katedrala, vrijedan spomenik kulture sakralne baštine grada Senja ali i skrenuti pozornost na konzervatorsko-restauratorska istraživanja i na utvrđene razne etape gradnje koje je bilo moguće uočiti tek nakon što je katedrala teško stradala u Drugom svjetskom ratu a što je u mnogočemu promijenilo dosadašnja mišljenje o povijesti katedrale.
Stoga danas zahvaljujući kvalitenoj i stručnoj poslijeratnoj obnovi imamo jasniju sliku o ovom umjetnički vrijednom spomeniku kulture na kojem čitamo njegovu povijest, etape izgradnje i graditeljske stilove, a čemu će, nadamo se, doprinijeti i ova izložba.
Korištene fotografije: MK, Konzervatorskog odjela Rijeka i Gradskog muzeja Senj.
Priredili:
Župa Uznesenja BDM i GMS
