U Gospiću proslavljeni blagdan sv. Marije Magdalene, Dan grada i obljetnica posvete katedrale

Srijeda, 22. 7. 2026.

Blagdan sv. Marije Magdalene, zaštitnice Gospića, Dan grada Gospića i obljetnica posvete gospićke katedrale svečano su proslavljeni u srijedu 22. srpnja.

Proslava je započela na Gradskom groblju sv. Marije Magdalene, gdje su kod Spomen-križa položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na poginule i preminule hrvatske branitelje, civilne žrtve te sve preminule građane Gospića. Nakon molitve za pokojne oblikovana je procesija koja se s gradskoga groblja uputila prema katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije. U procesiji su Gospićanke odjevene u narodne nošnje nosile sliku sv. Marije Magdalene, zaštitnice grada Gospića.

Svečano euharistijsko slavlje u 10 sati u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo. Koncelebrirali su gospićki župnik o. Marko Maglić, prepošt Senjskoga kaptola mons. Mile Čančar te drugi svećenici Gospićko-senjske biskupije. Asistirali su bogoslovi zajedno s ministrantima.

Na početku misnoga slavlja biskup Marko pozdravio je okupljene vjernike riječima: „Draga braćo i sestre! Danas, na blagdan svete Marije Magdalene, zaštitnice našega grada, slavimo Dan grada Gospića i obljetnicu posvete naše katedrale. Okupljeni oko Kristova oltara želimo zahvaliti Bogu za sva primljena dobra, za naš grad, njegove stanovnike i sve one koji odgovorno rade za njegovo dobro.“

„Poput svete Marije Magdalene, i mi danas dolazimo Gospodinu sa svojim pitanjima, nadama i teškoćama, vjerujući da nam susret s uskrslim Kristom daje novi pogled, snagu i nadu. Zamolimo ga da obnovi naša srca, naše obitelji, našu Crkvu i naš grad“, rekao je biskup te pozvao vjernike da priznaju svoje grijehe i ponizno zamole Gospodina za oproštenje kako bi dostojno proslavili sveta otajstva.

U propovijedi je biskup govorio o sv. Mariji Magdaleni kao glasnici nove svijesti. Podsjetio je da su toj svetici često posvećene kapelice ili crkve na grobljima, kao što je slučaj i u Gospiću te na nekim drugim grobljima Gospićko-senjske biskupije.

Marija Magdalena prva se uputila na Kristov grob, noseći svoju tugu prema mjestu na kojem je Krist bio pokopan, ali je prva i susrela uskrsloga Krista te počela razglašavati radost uskrsnuća. Biskup je podsjetio na evanđeoske riječi: „Isus se najprije ukaza Mariji Magdaleni iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova.“

Pojasnio je kako se izraz „sedam zlih duhova“ može tumačiti tako da je Marija Magdalena nekoć bila velika grešnica, pri čemu broj sedam označava puninu, ali da kršćanska predaja u njoj ponajprije prepoznaje obraćenicu koja je svoj život usmjerila prema Kristu.

„Prva je, u nedjeljno jutro, krenula prema mjestu na kojem je Krist bio položen u grob. Bez sumnje su je putem mučila pitanja: Zašto pravednik mora trpjeti? Zašto je toliko puta zlo jače od dobra, a mržnja jača od ljubavi? Nije bilo riječi koje bi dale jasan odgovor na ta pitanja. Ali odgovor u ovom slučaju nije ni bio potreban: ona je vidjela Uskrsloga i u tome dobila odgovor na sve ono što ju je dotad mučilo“, rekao je biskup.

Istaknuo je da je uskrsno jutro dalo Mariji Magdaleni odgovor na ključna pitanja ljudskoga postojanja.

„Marija Magdalena nije ostala na Kalvariji razmatrajući taj događaj, nego je žurno krenula reći ono što je vidjela. U hodu prema Kalvariji mučila su je pitanja bez odgovora, a u hodu s Kalvarije nosila je ključne odgovore na pitanja koja muče svakoga čovjeka“, naglasio je.

Biskup je istaknuo poruku koju je Marija Magdalena ponijela nakon susreta s Uskrslim: trpljenje pravednika nije uzaludno, ljubav je jača od mržnje, dobrota je jača od zla, a život je pobijedio smrt.

„Ta poruka odjekuje svugdje gdje se naviješta Evanđelje“, rekao je mons. Medo.

Govoreći o razlici između njezina hoda prema grobu i hoda od groba, biskup je naglasio: „Koje li razlike između njezina hoda prema grobu i hoda od groba! Ono što se dogodilo u njezinoj duši je bit kršćanske poruke: grob nije kraj života, nadanja i nastojanja.“

Marija Magdalena, nastavio je, nije ostala na Kalvariji razmatrajući događaj Kristove muke, nego je žurno krenula prenijeti ono što je vidjela. U hodu prema Kalvariji mučila su je pitanja bez odgovora, dok je u povratku nosila ključne odgovore na pitanja koja muče svakoga čovjeka.

Biskup je rekao kako je nakon susreta Marije Magdalene s Uskrslim nastala „nova svijest koja obogaćuje svakoga smrtnika – svijest da je čovjek, hodeći prema grobu, ujedno na putu prema životu u uskrsnuću“.

„To je ono što je Marija Magdalena govorila cijeloga života, a to govori i nama danas, ovdje u Gospiću, naglasnije upravo ondje gdje se sijala smrt stoljećima, gdje počivaju kosti nevino stradalih, mučenih i zaboravljenih, te ondje gdje smo zatvoreni u vlastite grobove pesimizma i beznađa“, istaknuo je.

U drugom dijelu propovijedi biskup se osvrnuo na Dan grada Gospića i obljetnicu posvete katedrale. Rekao je kako se uspjesi i pozitivni rezultati trebaju slaviti te da je dobro i potrebno biti svjestan svega pozitivnoga u životu grada.

„Bolno je stanje čovjeka i sredine koji ne prepoznaju svoje dobre strane te su zatvoreni u grob uskoga i sebičnoga pogleda. Nije zdravo kada nas obuzme duh kritizerstva pa ne vidimo napor brojnih odgovornih ljudi za dobro svih građana ovoga grada“, rekao je.

Dodao je da u ozračju kršćanskoga slavlja treba znati vidjeti i dobre i loše strane jer to znači zdravo gledati i odgovorno se ponašati.

„Ovaj grad duboko počiva na kršćanskim vrijednostima kojima moramo biti svjesni i od kojih ne smijemo odustati. One daju ljepotu i dušu ovomu gradu, ono što mu ne može nitko i ništa dati, nikakav tehnološki napredak niti materijalno bogatstvo. To može dati samo Bog“, istaknuo je mons. Marko Medo.

Govoreći o povijesti Gospića i njegovim stradanjima, biskup je rekao kako je grad u mnogočemu stradao te bio nepravedno napadan i razaran.

„Bila mu je potrebna temeljita obnova tijekom svih ovih desetljeća, koja još nije završena – i to ne samo materijalna obnova zidova, parkova i cesta, nego i duhovna obnova“, naglasio je.

U tom je kontekstu govorio o posveti gospićke katedrale, istaknuvši da katedrala nije samo lijepa građevina od kamena.

„Ona je, poput Kalvarije i praznoga groba, mjesto života, susreta s Kristom Uskrslim. Krist je onaj koji nam daje da tamo gdje drugi vide smrt i beznađe, vidimo život i budućnost“, rekao je.

„Potreban nam je takav pogled koji samo Krist može dati. Ovdje se, poput Marije Magdalene, i mi možemo susresti s Kristom koji mijenja srca, koji od velike grešnice čini glasnicu uskrsnuća. Taj novi pogled može biti prava duhovna obnova i za ovaj grad i za sve nas“, poručio je biskup.

Zaključujući propovijed, istaknuo je da je takav zaokret u načinu mišljenja potreban i danas te da počinje od pojedinca – od toga da svatko na svojemu mjestu učini ono što može učiniti.

„To je preduvjet za bolju sadašnjost i budućnost ovoga grada“, rekao je.

„Danas, na blagdan zaštitnice grada Gospića i na dan posvete naše katedrale, pozvani smo ići naprijed s onom sviješću s kojom je Marija Magdalena odlazila od Kristova groba, gdje se susrela sa živim Kristom. Onaj koji se darovao za svijet postao je temelj njegove sretne budućnosti. To je Marija Magdalena naviještala cijeloga svojega života. Neka to snažno odjekne u dušama građana Gospića, grada koji se stavio pod njezinu zaštitu“, zaključio je mons. Medo.

Na završetku euharistijskoga slavlja biskup je pozvao okupljene da zahvale Bogu „za dar zajedništva, za našu katedralu, za grad Gospić i za sve ljude koji u njemu žive i djeluju“.

„Neka nas primjer svete Marije Magdalene potakne da iz ove katedrale ne odemo isti, nego obnovljeni susretom s Kristom. Ponesimo u svoje obitelji, na radna mjesta i u svakodnevni život poruku da je ljubav jača od mržnje, dobro od zla, a život od smrti“, rekao je.

„Neka svatko od nas, na svome mjestu, odgovorno pridonosi duhovnoj i društvenoj obnovi našega grada. Svima još jednom čestitam blagdan svete Marije Magdalene i Dan grada Gospića. Neka vas prati Božji blagoslov i zagovor svete Marije Magdalene“, zaključio je biskup Medo.

Na kraju proslave upriličena je molitva i blagoslov kod kipova prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i spomenika hrvatskim braniteljima.