Znanstveni skup o sjemeništu
O gradu Senju u vremenu osnivanja sjemeništa je govorio Drako Nekić, nakon čega je dr. Mile Bogović istaknuo značaj osnivača sjemeništa, biskupa Ivana Krstitelja Ježića: «Osim što je osnovao Senjsko sjemenište, biskup Ježić je još 1824. godine izdao šćavet, crkvenu knjigu na čakavštini te u liturgiji počeo uz latinski sve više koristiti hrvatski jezik. Biskup Ježić je definirao i granice Senjske i Modruške biskupije, a koristeći jozefinistička polazišta širio je u narodu naobrazbu i kulturu, baš kao istovremeno i biskup Maksimilijan Vrhovac u Zagrebačkoj biskupiji. Enver Ljubović je predstavio tri grba biskupa Ježića, dok je dr. Emanuel Hoško govorio o konkretizaciji jozefinskih načela kod biskupa Ježića koji je u dva navrata osnivao nove župe, 1789. 24 a 1807. 52 nove župe. To je bio poseban razloga da se za njih školuju svećenici, zbog čega je otvoreno Senjsko sjemenište 1806. godine.
U pauzi simpozija ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović je otvorila izložbu o povijesti Senjskog sjemeništa i Filozofsko-teološkog učilišta, koja će kasnije biti prenesena u Gradski muzej. U ime riječke Teologije sudionike skupa je pozdravio dr. Ivan šporčić., dok je Filka Lokmer Bekavac predstavila tadašnju knjižnicu Senjskog sjemeništa, Dr. Mirko Raguž je govorio o Senjskom sjemeništu i školstvu u Senju i okolici, a dr. Milan šimunović je predstavio Riječku Teologiju kao baštinicu crkvenog školstva i Senjskog sjemeništa. Dr. Dijana Stolac je predstavila najznačajnije književne domete senjskih studenata i profesora, dok je o vezama Like i Senjskog sjemeništa govorio je Ivica Mataija.
Dr. Ivan Devčić je istaknuo mjesto i ulogu Senjskog sjemeništa na području današnje Riječke metropolije, dok je dr. Franjo Velčić ukazao na veze Senjskog sjemeništa i Krčke biskupije. Jure Lokmer je podsjetio na sudbinu inventara Senjskog sjemeništa, a Milena Rogić je govorila o Zboru duhovne mladeži u Senju koje je djelovalo uz Senjsko sjemenište i isticalo se izdavačkom djeltanošću i njegovanjem hrvatskog jezika. Mr. Marko Medved je prenio izvješća senjskih biskupa «Ad limina» o senjskom sjemeništu, dok je Blaženka Ljubović na kraju predstavila neke od znamenitih ljudi Senjskog sjemeništa, od Ante Starčevića i Eugena Kvaternika, preko Emanuela Sladovića i Franje Račkog pa do senjskih biskupa i znamenitih svećenika.
Subotnje obilježavanje velikog jubileja Senjskog sjemeništa je završeno Večernjom koju je u senjskoj katedrali Navještenja BDM predvodio nadbiskup i metropolita rijuečki mons. dr. Ivan Devčić u suslavlju gospićko-senjskog biskupa mons. dr. Mile Bogovića, rektora sjemeništa u Rijeci mons. Nikice Uravića te župnika i dekana senjskog preč. Mile čančara. Večernju je pjevanjem uveličao katedralni zbor uz orguljsku pratnju Ivana Dučića i pod ravnanjem Ivana Prpića špike. «Na znanstvenom skupu smo se sjetili početaka Senjskog sjemeništa i filozofsko-teološkog učilišta, njihove uloge u životu Crkve, te razvoja i kriza, dok ćemo na ovom bogoslužju krenuti korak dalje, do početaka svega što postoji, Isusa Krista,» poručio je nadbiskup Devčić te ukazao na dvije zapovijedi Krista njegovim učenicima, euharistiji i posadašnjenju na posljednjoj večeri i potrebi slavljenja Božje riječi. Kršćani tu riječ nisu samo preuzeli, nego su preko nje počeli i stvaralački djelovati na području literature, slikarstva i drugih vidova umjetnosti. Toga su bili svjesni i senjski biskupi koji su još krajem 15. stoljeća tiskali svoj misal u Senju. Na tom tragu je i biskup Ježić osnovao Senjsko sjemenište i filozofsko-teološko učilište radi jače evangelizacije Senjske i Modruške biskupije. Bogu smo zahvalni za zadnjih 200 godina i plodovima koji su nikli u Senju odakle su uz mnogobrojne svećenike i biskupe iznikli i brojni znameniti intelektualci, jer ta je ustanova dugo vremena bila jedina visokoškolska ustanova u zapadnom dijelu Hrvatske na području sjevernog primorja i Like, zaključio je nadbiskup Devčić.
Nakon večernje, sjemenište u Rijeci predstavio je rektor mons. Nikica Uravić, a bogoslovi su izveli prigodan dramsko-umjetnički program u kojem su dali presjek djelovanja Senjskog sjemeništa kroz stožerne trenutke u povijesti te ustanove (od osnutka 1807. preko požara tri godine kasnije pa privremenom zatvaranja 1919. godine, ponovnog otvaranja 1933. godine te konačnog zatvaranja 1940.) te na kraju istaknuli 1974. godinu kada se osniva Riječko sjemenište čime je Ježićev san nastavljen. Bogoslovi su iznijeli niz statističkih podataka o riječkom sjemeništu koje trenutno okuplja 42 kandidate iz biskupija Riječke metropolije te odnedavno i Zadarske metropolije. Približili su brojnim gledateljima u katedrali svakodnevni život i rad u sjemeništu. Akademiju je prigodnim govorom završio domaćin, biskup Mile Bogović koji je toplo pozdravio goste u katedrali, hodočasnike iz Poljske, domovine našeg zajedničkog prijatelja blagopokojnog pape Ivana Pavla II kao i Gradišćanske Hrvate iz mađarskog grada Kiszega.