Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti

Subota, 25. 3. 2023.

Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti

Naslovni blagdan gospićke katedrale Naviještenje BDM ili Blagovijest slavili su svečanim euharistijskim slavljem u subotu 25. ožujka 2023. u 17 sati mnogi prisutni koje je na početku pozdravio i predstavio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, sljedećim riječima:

„Draga braćo i sestre!

Sve vas srdačno pozdravljam na početku ovog euharistijskog slavlja na svetkovinu Marijina Navještenja ili Isusova Utjelovljenja koja se u našem narodu skraćeno naziva Blagovijest. Slavimo događaj kada je Sin Božji postao i Sin Čovječji, kada je Riječ tijelom postala i nastanila se među nama. Ovu svetkovinu slavimo kao patron naše katedrale. Zato nam se u euharistijskom slavlju redovito pridružuju biskupi Riječke metropolije kao i biskupi susjednih biskupija koje srdačno pozdravljam.

S nama su danas: Mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup i metropolit; po prvi puta i mons. Milan Zgrablić, nadbiskup zadarski zaređen za biskupa u lipnju prošle godine, a u siječnju ove godine preuzeo je upravljanje zadarskom nadbiskupijom. Želimo mu puno Božjeg blagoslova i svijetla Duha Svetoga u ovoj odgovornoj službi. Pozdravljam mons. Ivicu Petanjka, biskupa krčkog i mons. Tomislava Rogića, biskupa šibenskog. Po prvi puta s nama  je mons. Ivan Štironja, biskup porečki i pulski koji je preuzeo ove biskupije točno prije tjedan dana. Dok mu čestitamo, molimo Gospodina da ga prati svojim blagoslovom u vodstvu Crkve tog dijela naše domovine.

Srdačno pozdravljam  i preč. Krunoslava Novaka, tajnika Hrvatske biskupske konferencije; generalnog vikara Riječke nadbiskupije, mons. Marija Tomljanovića; preč. Željka Faltaka rektora Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, gdje borave i studiraju i bogoslovi naše biskupije. Pozdravljam kanonike Senjskog kaptola, sve svećenike, redovnike i redovnice bogoslove, ministrante, pjevački zbor i još jednom sve vas, dragi vjernici i hodočasnici iz drugih župa naše biskupije.

Na kraju poseban pozdrav i zahvalnost predvoditelju ovog misnog slavlja mons. Želimiru Puljiću, nadbiskupu zadarskom u miru i donedavnom predsjedniku HBK. Crkva mu nije dopustila predugo uživanje u miru imenovavši ga do daljnjega Apostolskim upraviteljem Splitsko-makarske nadbiskupije. Unatoč godinama, još ima dovoljno energije pa će, bez sumnje, izdržati u nošenju i ove nove službe.

Prije nego započnemo euharistijsko slavlje  podsjećam vas na Pismo pape Franje od 21. ožujka prošle godine, u kome poziva cijelu Crkvu na ovaj Marijin blagdan da posebno moli za mir u Ukrajini. Pozvao je također vjernike svih biskupija svijeta da na Blagovijest izvrše čin posvete Bezgrješnom Srcu Marijinu i u tu posvetu uključe Ukrajinu i Rusiju.

To je zapravo, Blažena Djevica Marija, prema iskazima fatimskih vidjelaca, još 1917. zamolila neka prenesu Crkvi, da se njezinom Bezgrješnom Srcu posveti Rusija kako bi se tako spriječila mnoga zla i patnje.

Prošla je godina dana, a mir ne samo da nije postignut, nego je rat postao sve brutalniji i ne možemo naslutiti do kojih će razmjera otići. Zato je Sveti Otac uputio novi poziv svim vjernicima da nastave moliti na ovaj dan obnove posvetu Bezgrješnom Srcu Marijinu. Na općoj audijenciji 22. ovog mjeseca, Papa ističe:

„U subotu će biti svetkovina Navještenja Gospodinova, a naše misli vraćaju se na 25. ožujka prošle godine kada smo u zajedništvu sa svim biskupima svijeta posvetili Crkvu i čovječanstvo, posebno Rusiju i Ukrajinu, Bezgrješnom Srcu Marijinu. Nemojmo se umoriti povjeravajući mir Kraljici mira. Stoga, želim pozvati sve vjernike i zajednice, posebno molitvene skupine, da svakog 25. ožujka obnove čin posvete Gospi, kako bi nas ona, Majka, sve čuvala u jedinstvu i miru.“

Mi ovdje okupljeni izmolit ćemo tu molitvu Svetog Oca Bezgrješnom Srcu Marijinu pri kraju ove svete mise.

Molim nadbiskupa Puljića da započne ovo euharistijsko slavlje.

Predvoditelj euharistijskog slavlja izrekao je propovijed koju donosimo u cijelosti:

1. Slušali smo večeras dva povijesna izvješća o jednom nadpovijesnom događaju. Prorok Izaija, naime, sedam stoljeća prije Kristova rođenja najavljuje: „Čujte dome Davidov. Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel.“ A evanđelist Luka kao dobar bilježnik povijesnih zbivanja opisuje divan susret anđela Gabrijela i djevice Marije koja na Božji plan da bude Isusova majka izgovara svoj „neka mi bude po riječi tvojoj“. Što prorok davno najavljuje, Marija to ostvaruje. A otkada je postala Majkom Božjom, pišu biskupi na Drugom vatikanskom saboru, ona „materinskom ljubavlju brine za braću svoga Sina koji još putuju i nalaze se u pogiblima i tjeskobama. Zato se i naziva odvjetnicom, pomoćnicom, posrednicom i zagovornicom“ (LG 62). Evanđelist Luka pridaje veliku važnost Marijinoj ulozi, pa je 'oslikava' kao „zamilovanu djevicu“, kao „Majku Sina Božjega“, kao „zaručnicu Duha Svetoga“ i „poslušnu službenicu Gospodnju“, kao „uzornu vjernicu koja pozorno sluša“, kao „Majku blagoslovljenu među ženama“.

Stoga je Blagovijest blagdan „koji nam je sâm Bog darovao. Nismo ga mi izmislili ni stvorili“, pisao je papa  Ratzinger. „No, sretni smo što je Krist među nas došao. Blagovijest je potvrda da je Bog zakoračio u ovaj svijet, pa je tim događajem započelo naše spasenje. Ovo je dan bez presedana, jedinstven događaj na zemlji, u svemiru i u povijesti čovječanstva. Mnogi ga uspoređuju s danom stvaranja. Naime, i u jednom i u drugom slučaju zazvonila je stvarateljska riječ fiat, neka bude. Prvi puta je tu riječ izgovorio Stvor­itelj kad je rekao: „Neka bude svjetlost i svod posred voda; neka zemlja proizvede živa bića svake vrste…“ (Post 1, 1-26). Drugi put tu riječ izgovorila je BD Marija pa je Bog čovjekom postao (Lk 1, 38). Nakon Božjeg  fiata nastali su svijet i svemir, a u njima čovjek kao ures svemira. Nakon Marijina fiat dobili smo na zemlji Bogo-Čovjeka koji je spasio i otkupio čovječanstvo.

2. Nikada nešto ljepše nije nastalo niti je stvoreno na zemlji. Božja ljepota spustila se s neba na zemlju, a vječno svijetlo uljepšalo prostor i vrijeme u svijetu. S tim blagdanom uspoređivati se mogu samo Božić i Vel. četvrtak, jer sva tri puta: na Blagovijest, Božić i na Veliki četvrtak Bog dolazi čovjeku; na Blagovijest se utjelovio, na Božić rodio, a na Veliki četvrtak pretvorio kruh u svoje Tijelo i zauvijek ostao među nama kao naša hrana i popudbina. „Ne shvaćamo, ne gledamo, al' po jakoj vjeri znamo što van reda biva tu.“ S tom vjerom večeras ćemo u molitvi Vjerovanja na riječi „utjelovio se“ pokleknuti kako bismo očitovali svoje strahopoštovanje. Tim izvanrednim i nad povijesnim događajem svijet i svemir postali su Božje svetište. Stoga se toliko i radujemo današnjoj svetkovini Gospodinova Navještenja koju nam u kratkom odlomku najavljuje prorok Izaija: „Čujte, dome Davidov. Gospodin će vam dati znak: Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel.“

Izaija, dakle, potaknut Božjih duhom i nadahnućem „otkriva i najavljuje tajnu koja će se dogoditi u punini vre­menâ, po Isusu Kristu, koga će roditi Djevica Marija, u Betlehemu, u zemlji Judinoj. Nikakvo čudo što se Marija u trenutku anđelovog pohoda „smela i počela razmišljati, kakav bi to bio pozdrav“. A onda je „ustala i upitala anđela kako će to biti kad ona muža ne pozna“. Vidjevši, kako se Marija ne samo smela, nego i prestrašila, anđeo se još u Svetom pismu poslužio uhodanim i korištenim riječima utjehe i ohrabrenja, ne boj se: „Ne boj se, Abrahame, krenuti u nepoznato“ (Post 15,1). „Ne boj se, Jakove, ja ću blagosloviti tebe i tvoje potomstvo“ (Post 26, 34). „Ne boj se, Josipe, uzeti Mariju za ženu svoju“ (Mt 1, 20). „Ne boj se, Zaharija! Uslišana ti je molitva: žena će ti Elizabeta roditi sina. Nadjenut ćeš mu ime Ivan“ (Lk 1, 13). „Ne boj se, Pavle, i ne daj se ušutkati, jer mnogo je naroda mojega u ovom gradu Korintu“ (Dj 18, 10). 

3. Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja (Lk 1, 30-33). Otajstvo je to veliko pred kojim, kako rekoh, večeras na spomendan toga nad povijesnog događaja padamo na koljena kad ćemo u Vjerovanju govoriti riječi „i utjelovio se po Duhu Svetom“. Stoga smo i u Zbornoj molitvi zatražili neka nam Gospodin „udijeli milost da svoga Otkupitelja priznajemo Bogom i čovjekom te budemo dionici njegove božanske naravi“.

I dok katedrala ove Gospićko-senjske biskupije, kao „majka svih crkava“,  večeras svečano obilježava svoju zaštitnicu „Gospu Nuncijatu“, izričemo iskrene i srdačne čestitke, vama dragi biskupe Zdenko, vašim svećenima, redovnicama i redovnicima i cijelom puku Božjem ove biskupije koja je utemeljena u Velikom jubileju Crkve 2000.  Na prostoru današnje Gospićko-senjske biskupije bila su u srednjem vijeku četiri biskupska sjedišta: Senj (1150.-1969.), Krbava (1185.-1460.), Modruš (1460.-1493.) i Otočac ( 1460.-1534.) od kojih je tursku okupaciju preživio samo Senj. Dok večeras spominjemo nad povijesni i povijesni događaj Božjeg utjelovljenja, osjećamo osobitu blizinu Marije, kao i blizinu, naklonost i ljubav njezinoga Sina Isus Krista koji nas je svojim utjelovljenjem, mukom, smrću i uskrsnućem spasio i otkupio. A Mariji, koja je na današnji dan izgovorila svoj „neka mi bude“, zahvalni kličemo: „Raduj se majko Jaganjca i Pastira. Raduj se obrano od nevidljivih neprijatelja… Raduj se dragocjena kruno vjernih vladara, časni ponose bogobojaznih svećenika i nepokolebljiva utvrdo Crkve. „Gospo od Navještenja“ i „kraljice Jadrana“, moli za nas! Amen. – završio je propovijed mons. Želimir Puljić, Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije.

Pjevanje je predvodio katedralni zbor pod vodstvom i uz glazbenu pratnju Nikole Perišića. Ovom misnom slavlju pridružili su se i vjernici hodočasnici iz raznih župa naše biskupije.

                                     

tekst: s. Robertina Medven

fotografije: Lucija Starčević

Galerija fotografija

Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
Gospić: proslava svetkovine Blagovijesti
 
  Vijesti - Sve