Predstavljena monografija mjesta i župe Zagorje
U Zagorju Ogulinskom, naselju u gradu Ogulinu i župi sv. Jurja održano je u subotu 3. kolovoza predstavljanje knjige „Zagorje-mjesto i župa“ magistra teologije iz Zagorja na radu u Gospiću Franje Puškarića. Ovom doktorandu i već plodnom autoru povijesnih monografija ovo je već četvrta knjiga nakon predstavljanja župa Oštarije, Josipdol i Cerovnik. Knjigu su u župnoj crkvi sv. Jurja predstavili gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović, dr. sc. Ivan Brlić s instituta Ivo Pilar u Gospiću i prof. Ivan Tironi iz Ogulina, nekadašnji kustos Zavičajnog muzeja Ogulin. Nakladnik knjige je KUD Sv. Juraj iz Zagorja Ogulinskog, recenzenti su dr. Marko Medved i dr. Ivan Brlić, lektor je s. Robertina Medven a grafičko oblikovanje i tisak je obavila OG Grafika u nakladi od 500 primjeraka. Knjiga je izdana u spomen svim zagorskim žrtvama povodom 230. obljetnice župe i 180. obljetnice izgradnje današnje župne crkve sv. Jurja u Zagorju. U predstavljanju je u glazbenom dijelu nastupila izvorna skupina KUD-a Sv. Juraj.
O značaju Zagorja u crkvenoj povijesti govorio je gospićko-senjski biskup u miru i crkveni povjesničar dr. Mile Bogović. „Pred 25 godina mi je tadašnji bogoslov Ante Luketić predložio temu za diplomski rad župu Zagorje. Mislio sam da je to uska tema, no razuvjerio me je, pogotovo na temi jezika Zagorja pri čemu sam shvatio da je taj jezik sličan jeziku mog Slunja. Četvrt stoljeća kasnije predstavljena je još temeljitija knjiga o Zagorju. Franje Puškarić je nakon Oštarija, Josipdola i Cerovnika napisao svoju najbolju monografiju, za koju mogu reći da je najbolja monografija neke župe u biskupiji a donedavno je to za mene bila monografija Kutereva. Za rad na knjizi koristio je Državni arhiv u Zagrebu i Karlovcu, Biskupijski arhiv u Senju, išao je od izvora do samog kraja. Detaljno je obradio teme bratovština, župnika, sve sakralne objekte u župi kao i samu župnu crkvu. Uz 125 ilustracija donio je i popis svih žrtava iz Prvog i Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Ovom knjigom se dokazao kao najplodniji lokalni povjesničar, koji će uskoro napasti i sam Ogulin. Iz njegove inventarizacije se vidi da svakom predmetu zna povijest. Autor je nakon tjelesnog počeo i znanstveni rast što će zaključiti doktoratom,“ zasključio je biskup Bogović.
Dr. Ivan Brlić je istaknuo da je Puškarićeva knjiga najobuhvatniji prikaz o Zagorju, njegova osobna karta i veliki memento ovog prostora omeđenog Modrušom, Veljunom i Velikom Kapelom s rijekom Mrežnicom. Znanstveni aparat Puškarića je jasan i utemeljen kako i dolikuje doktorandu. U knjizi pokazuje veliki pijetet prema žrtvama kroz povijest i njegov je rad dobar primjer kako raditi monografije. Ivan Tironi je pohvalio poglavlja o opisu prezimena te razvoju gospodarstva i školstva a knjiga je pristupačna raznolikom čitateljstvu.
Sam autor Franje Puškarić je na koncu pojasnio motive i vrijeme koje je dozrjelo da se napiše ova knjiga. Dok su neki ratovali, neki gradili, neki orali, on je uzeo olovku i pisao, istaknuo je autor čime je ispunio svoj dug prema Zagorju. Posebnu je zahvalnost izrazio trima osobama u svom životu, vjeroučiteljici Gordani Bertović, svećeniku Antunu Luketiću i orguljašici Bernardi Puškarić.
Predstavljanju knjige prethodila je misa koju je predslavio biskup Bogović koji je u propovijedi poručio:“ Na ovoj misi sjećamo se svih onih žrtava Zagorja iz Prvog svjetskog rata, njih 24, Drugog svjetskog rata njih 147 kao i 13 žrtava iz Domovinskog rata kao 33 svećenika koji su ovdje službovali, a što jer sve zabilježeno u knjizi Franje Puškarića. Podsjetio je na veličinu nekih župnika Alojzija Kuncea koji je pastoralno djelovao u Zagorju od 1946. do 1978. godine, kao i kasnije župnike Zdenka Skendera, Bogdana Zovića i tada mladog svećenika dr. Richarda Pavlića. Za župnika Zagorja iz 1936. godine Ivana Nikšića koji je bio i župnik u Slunju se i dalje ništa ne zna, a za što je biskup emotivno vezan jer mu je bio župnik. Smatra se da je nastradao na križnom putu i sve koji nešto znaju o njemu. Zamolio je da dostave podatke. Kada smo pred 28 godina dobili svoju državu, mislili smo da ćemo sve žrtve identificirati i pokopati, no to ipak ne ide kako smo zamišljali. Za sve takve žrtve planirano izgraditi na Krbavskom polju svehrvatski grob, zaključio je biskup Bogović te na koncu progovorio o blaženiku Augustinu Kažotiću čiji se blagdan slavi.
U 2. polovici 14. stoljeća Kažotić je bez imalo straha u Avignonu gdje su tada stolovali pape progovorio o nepravdama u tadašnjem ugarsko-hrvatskom kraljevstvu nahodeći se svojim svetošću života, moralnošću i poštenjem, nakon čega se snije smio vratiti u Hrvatsku. Neki ga danas zato nazivaju Stepincem iz 14. stoljeća,baš kao što neki i Stepinca nazivaju Kažotićem 20. stoljeća, zaključio je biskup Bogović.
Zvonko Ranogajec
Galerija fotografija
