Predstavljena nova knjiga biskupa Bogovića
Govoreći o knjizi biskupa Bogovića Blaženka Ljubović je podsjetila na bogati znanstveni opus dr. Bogovića koji se sastoji od 13 knjiga iz tri područja: odnosa s pravoslavnom crkvom, hrvatskoj glagoljskoj kulturi i povijesti prostora Gospićko-senjske biskupije. Ovom knjigom kojoj je posvećen i prvi dio novog Senjskog zbornika se ostvario biskupov san da piše o osvojim prethodnicima.
Ivica Mataija je u svom predgovoru opisao znanstveni opus biskupa Bogovića s težištem na petoknjižje, posljednjih pet knjiga kojima raščlanjuje povijest Crkve na prostoru Gospićko-senjske biskupije. Riječ je o pet knjiga objavljenih od 2014 do danas: Lika i njezina Crkva, Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti, Vinodol i njegova Crkva, Crkva hrvatskih mučenika na Udbini od ideje do ostvarenja te posljednja Moji predšasnici biskupi.
Prvi dio posljednje knjige daje pregled crkvene povijesti prostora od Senjske biskupije, preko Otočke, Krbavske ili Modruške, ujedinjene Senjske i Modruške ili Krbavske, Riječko-senjske nadbiskupije do današnje Gospićko-senjske biskupije. U drugom dijelu knjige biskup daje biografije svih biskupa kroz povijest. Cijeli svoj radni vijek biskup Bogović je radio na toj temi jer je po riječima Mataije „bio izazov raditi jer je povijest u Senju oduvijek bila glasna. Podatke je neumorno crpio iz arhiva s ishodištem u Senjskom. Prije Bogovića najveći doprinos na tu temu dali su Daniele Ferlati u 4. Svesku svog monumentalnog djela Illirycum sacrum“ iz 1769. Godine kao i Emanuel Sladović iz 1856. Godine djelom Povesti biskupijah senjske i modruške ili krbavske. Po riječima Mataije najznačajniji po svojim učincima bili su krbavski biskup Matej Marut (1185.-1220.), modruški biskupi Nikola Modruški (1461.-1480) i Šimun Kožičić Benja (1509.-1536.). Od otočkih biskupa ističe se Vinko de Andreis (1493.-1520) a od senjskih biskup Filip koji je 1248. godine dobio dopuštenje da može glagoljati. Iz obitelji de Dominis značajni su bili Ivan de Dominis koji je bio i vojskovođa koji je poginuo u bitci kod Varne 1444., Antun je 1596. Poginuo s uskocima pod Klisom dok je Marko Antonije koji je bio reformista ali i koji se sukobio s uskocima. Najveći je pak biskup prema Bogoviću Marko Ožegović 1833.-1869.) koji je osnovao u Senju teološko učilište po njemu nazvao Ožegovičianum, dok je najveći noviji biskup svakako Josip Pavlišić koji je u biskupiju došao 1952. godine.
U svom obraćanju biskup Bogović se zahvalio izdavačima što je uspio izdati knjigu koju je radio cijeli život. Na koncu je istaknuo naredne planove vezano za obradu župa u Podgorju te predstavljanje teksta mons. Josipa Frkovića.
