Tradicionalno slavlje „Karmenice“ u Kuterevu
Župa Kuterevo (nedaleko od Otočca) svečano je 16. srpnja proslavila svoju zaštitnicu, Gospu Karmelsku, koja se pučki od davnine naziva „Karmenica“.
Koncelebriranu misu predslavio je biskupijski kancelar i biskupov tajnik preč. Mišel Grgurić.
U prigodnoj propovijedi vlč. Grgurić najprije je istaknuo kako u čašćenju Gospe Karmelske slavimo onu koja je prihvatila Božju riječ i darovala ovom svijetu Spasitelja, a potom je naveo njezine temeljne odlike. „Marija je bila ponizna službenica Gospodnja. U njoj imamo uzor koji nas poziva da i mi krenemo istim putem. Ona je povjerovala riječi Gospodnjoj i potpuno se predala njegovoj volji. Ona na ovoj zemlji svijetli putujućem Božjem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe i pokazuje nam da i nas čeka proslava poput nje.“
Propovjednik je zatim, potaknuvši vjernike da se upitaju kakvu i koliku vezu ima naš život s tajnom i istinom blagdana Gospe Karmelske, naglasio da Mariju možemo štovati kad ju častimo kao primjer našoj vjeri, molitvi i ljubavi.
„Učimo se od Marije kako treba vjerovati. Sjetimo se samo događaja Naviještenja! Marija ne zna točno kako će postati majkom, ali ona ima riječ anđelovu i vjeruje, daje se posvema na raspolaganje Božjoj volji. Gledajmo Mariju kao uzor molitve. Najbolji nam je primjer njezin Magnificat (Veliča), ushićeni kliktaj slobodne i radosne duše. Nadalje, Marija je uzor našoj ljubavi. Događaj u Kani to nam svjedoči. Marija brine da ničega ne ponestane. Mi Mariju štujemo i radi svih milosti kojima ju je Bog obasuo. Svako ispravno štovanje Marijino upravljeno je, konačno, na Boga od kojega i Marija prima svu svoju vrijednost. I kad je Bog posljednji cilj, naša je pobožnost prava jer tako je živjela i Blažena Djevica Marija“, naglasio je preč. Mišel.
Posvijestio je kako je današnji čovjek, a to se odnosi i na kršćanina, upao u vrtlog koji mu ne da ni trenutka mira i vremena da misli na duhovne vrjednote pa zbog brige za materijalno zaboravlja spasenje duše. Ljudi danas sve više traži slobodnoga vremena, razonode i užitka, a gladuju u duhovnom pogledu, sve imaju pa ipak unatoč tome gladuju, sve posjeduju, a ipak jadikuju i tuže se na ovaj život, od kojega ništa nemaju, istaknuo je propovjednik te nastavio da se „današnji čovjek teško susreće s Bogom, dušom i vječnošću. Ali Gospa vidi tu našu nevolju, to naše robovanje. Marija je uvijek u povijesti bila put do Boga. Ona nikad nije ništa radila radi sebe, nego sve radi Boga i spasa naših duša. To nam svjedoče sva Marijina prošteništa, gdje ljudi kao nigdje drugdje susreću Boga i nalaze sebe, nalaze tako žuđeni duševni mir. Potrebno je u tome nasljedovati Mariju i vratiti se k Bogu“, naglasio je preč. Grgurić.
Propovijed je zaključio podsjećanjem na povijest karmelskoga reda i karmelskog škapulara, posvijestivši vjernicima kako se i po toj pobožnosti „sklapa jedna vrsta ugovora s Blaženom Djevicom Marijom koja obećava svoju prisutnost i zaštitu onomu tko škapular bude nosio. A stavljajući se pod Marijinu zaštitu postajemo sjedinjeni s njom, našom Majkom koja se neprestano brine za svoju kršćansku djecu.“
Suslavitelji su bili domaćin župnik Kutereva i Krasna vlč. Stipe Zeba, otočki župnik i dekan rodom iz Kutereva, mons. Tomislav Šporčić, župnik Sv. Jurja i senjski dekan mons. Silvijo Milin, župnik Švice vlč. Mile Rajković, župnik Kompolja don Anđelko Kaćunko, župnik Udbine vlč. Josip Šimatović, župnik Lapca vlč. Dino Rupčić, mladomisnik vlč. Bruno Lovaković i duhovnik slijepih vlč. Jure Ladišić, a asistirao je bogoslov Kristijan Pajdaković.
Na koncu slavlja, na kojem su pjevanje vodili župni pjevači pod vodstvom Josipe Rončević, župnik vlč. Zeba pozdravio je prisutne svećenike, naglasivši da ih se nikada u novije vrijeme nije toliko okupilo na „Karmenici“, kao i časne sestre Božanskog Srca Isusova i domaće vatrogasce, te je zahvalio svima koji su doprinijeli uspjehu slavlja. Ujedno je objasnio razloge izostanke tradicionalne procesije kroz mjesto te je domaće župljane i hodočasnike pozvao na poslijemisno druženje uz razna pića i kolače vrijednih kuterevskih domaćica.
Anđelko Kaćunko
Galerija fotografija
