Donji Lapac: proslava 100 godina rođenja svetog zaštitnika Ivana Pavla II.
Na VI. vazmenu nedjelju, 17. svibnja, najmlađa župa Gospićko-senjske biskupije Donji Lapac proslavila je 100 godina rođenja svoga svetog zaštitnika pape Ivana Pavla II. Misno slavlje predvodio je generalni vikar mons. Marinko Miličević u koncelebraciji s mjesnim župnikom vlč. Dinom Rupčićem i svećenikom u miru vlč. Zlatanom Sušićem. Na početku svete mise jedna djevojčica je pročitala životopis sv. Ivana Pavla II., a zatim je mons. Marinko Miličević pročitao tekst Apostolskog blagoslova pape Franje kojega je potpisao apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Papa Franjo je o 100. obljetnici rođenja sv. Ivana Pavla II. povjerio majčinskom zagovoru Djevice Marije župnika Rupčića, sve župljane i sve dionike radosti na ovaj poseban dan.
U svojoj homiliji mons. Miličević je govorio o životu svetog pape Ivana Pavla II. Istaknuo je:“ razdoblje teškog djetinjstva kada je već u ranoj dobi ostao bez majke. Nakon 3 godine umro mu je i stariji brat Edmond, a sestru Olgu nije niti upoznao jer je urla prije njegovog rođenja. Kasnije, kada mu je umro i otac, počeo je razmišljati o svećeničkom pozivu. Da preživi radio je kao radnik kamenorezac i kasnije u tvornici kemikalija. Na njega je utjecao Jan Tyranowski, kada je prisustvovao sastancima molitvene grupe "Živa krunica". S Tyranowskim je u slobodno vrijeme raspravljao o vjeri, Bibliji i djelima sv. Terezije Avilske i sv. Ivana od Križa. Dvije godine razmišljao je, da postane svećenik. Krakovski nadbiskup Adam Sapieha primio ga je tajno u bogosloviju. Kasnije je zaređen za svećenika. Kao zauzeti i istaknuti svećenik bio je veliki kandidat za biskupa. Na Drugom vatikanskom koncilu sudjelovao je u izradi enciklike „Gaudium et spes“ i dokumentu „Dignitatis humanae“. Kada ga je papa Pavao VI. imenovao kardinalom bio je tada najmlađi u kardinalskom zboru, a kada je izabran za papu bio je prvi papa netalijan nakon 456 godina. Vrlo brzo postao je omiljeni papa u čitavom svijetu. Tako je ostalo do danas, svi vjernici rado nose u svome srcu svetog Papu. Papa je za vrijeme svoga pontifikata često isticao važnost Duha Svetoga u životu jednog kršćanina. O tome nam govore i današnje Prvo čitanje i Evanđelje gdje Isus obećava svojim učenicima Branitelja – Duha Svetoga. Samo onaj koji poznaje Duha taj ga može i imati u svome srcu. Svijet koji ne poznaje Duha Božjeg ne može ga niti primiti jer ga je obuzelo ono što nije od Boga“. Mons. Marinko nadalje je istaknuo posebnu marijansku duhovnost pape Ivana Pavla II., tj. njegovo predavanje Blaženoj Djevici Mariji i posvećenje njezinoj zaštiti od rane mladosti. „Marija je bila tajna njegova posvećenja i suobličenja Kristu. Na njega je posebno utjecao strašan događaj 13. svibnja 1981. kada je na spomendan Gospe Fatimske izvršen atentat na Papu. Iduće godine na isti datum Papa je pohodio svetište u Fatimi i u krunu Gospe stavio metak kojim je bio pogođen. Naglašavao je važnost posvećivanja vjernika Bezgrješnom Srcu Marijinu, te nam je taj misterij predanja BDM nastojao približiti očinskom riječju. Svijet ne može pronaći rješenja za sve probleme zato se moramo osloniti na moćan Marijin zagovor“ zaključio je mons. Miličević.
Današnjoj proslavi prethodila je misa uočnica koju je predvodio župni vikar iz Gračaca fra Ignacije Sladoja. Fra Ignacije Sladoja je u prigodnoj homiliji istaknuo da nijedan papa nije bio blizak hrvatskom narodu kao sveti papa Ivan Pavao II. „Od svih mogućih svjetskih moćnika, tko je više tješio hrvatski narod nego Ivan Pavao II., kad je naša Domovina trpjela stradanja, razaranja i progonstva? Papa nas je uvijek upućivao na snagu Božje riječi, na primjer tolikih hrvatskih mučenika, a pogotovo na blaženog Alojzija Stepinca. Njegovo geslo „Totus Tuus“ je primjer koliko je papa bio privržen Blaženoj Djevici Mariji, kojoj se utjecao u svakoj svojoj nevolji. I njegov poljski narod, i naš hrvatski narod su oblikovani pobožnošću prema Presvetoj Majci, a sam dokaz su razna marijanska svetišta“ istaknuo je u svojoj homiliji fra Sladoja.
Mišel Grgurić
Galerija fotografija
